Primorac: Zakonom će se utvrđivati ciljevi i pokazatelji uspjeha javnih poduzeća

Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija, Marko Primorac, istaknuo je da je ključan iskorak novog zakona o državnim poduzećima utvrđivanje pokazatelja uspjeha i ciljeva koji se trebaju ostvariti, na temelju čega će se vrednovati i uspješnost rada uprava i nadzornih odbora.

Sa sjednice Vlade u saborsku proceduru upućeni su prijedlozi zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske te o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), a Primorac je izjavio da će novi zakonski okvir državu pozicionirati kao aktivnijeg vlasnika kada je riječ o upravljanju javnim poduzećima, pri čemu će država, na temelju zakona, donijeti i dokument vlasničke politike, gdje će “jasno i transparentno” navesti koja poduzeća i zašto želi zadržati u svom vlasništvu.

Trenutno postoji niz segmenata u upravljanju javnim poduzećima koje je moguće dodatno urediti i unaprijediti, a prema riječima ministra financija, ključan iskorak novog zakona je utvrđivanje ključnih pokazatelja uspjeha i ciljeva koji se trebaju ostvariti u pojedinim poduzećima, a onda na temelju toga i vrednovanje uspješnosti uprava odnosno nadzornih odbora.

“Ključni iskorak ovog reformskog procesa je u postavljanju ciljeva i ključnih pokazatelja uspjeha. Jer vlasnika ‘de facto’ ne treba zanimati tko će sjediti u upravi i nadzornom odboru, ako se ciljevi koje vlasnik želi ostvariti kroz poduzeće ostvaruju”, istaknuo je ministar Primorac nakon sjednice Vlade.

Rekao je da je važno da ti ciljevi, o čemu će se donijeti i posebna uredba, budu transparentni, jasni, precizni, mjerljivi te vremenski ograničeni, kako bi se mogla evaluirati učinkovitost rada uprava, o čemu će Ministarstvo financija redovno objavljivati izvještaje.

Ministar financija vjeruje da će donošenje novog zakonodavnog okvira u svakom slučaju pridonijeti transparentnijem vođenju državnih poduzeća, ali i učinkovitijem odabiru kadrova u upravama i nadzornim odborima.

Tako, okvir bi trebao predstavljati značajan iskorak u pogledu dodatne profesionalizacije uprava i nadzornih odbora, pri čemu će postojati i obaveza da najmanje 33 posto članova nadzornog odbora bude neovisno.

Upitan što to konkretno znači, ministar Primorac je rekao da mora biti neovisan u odnosu na društvo i vlasnika, pa tako, u potonjem slučaju, neovisni član neće moći primjerice biti ministar ili državni tajnik, kao i ostali koji podliježu zakonskim odredbama u kontekstu Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Neovisnost u odnosu na društvo pak znači, primjerice, da netko u protekle tri godine nije ostvarivao značajne prihode od društva, imao značajan dionički udjel u njemu ili bio u njegovoj upravi. No, prepreku ne predstavlja, primjerice, članstvo u političkoj stranci.

“Članstvo u stranci ne definira je li netko ovisan u odnosu na društvo i na vlasnika. Mislim da se ta teza o neovisnosti možda malo i krivo percipirala u javnosti. Članovi stranke imaju sva ljudska i ostala prava kao i bilo koji drugi građanin i naravno da mogu biti članovi nadzornih odbora bez ikakvog problema”, izjavio je Primorac.

Govoreći o novom zakonskom okviru, ministar je, između ostalog, naveo i da će se nizom drugih podzakonskih akata definirati politike primitaka i dividendi. To znači da će biti poznat način utvrđivanja plaća članova uprava i nadzornih odbora tvrtki u državnom vlasništvu, a postojat će i jasna pravila oko isplate dividendi tih poduzeća.

Također, jasnije će se precizirati i koja se poduzeća bave pružanjem javnih usluga, a koja dominantno tržišnim djelatnostima, pri čemu je za potonje predviđena i transformacija, u određenom prijelaznom razdoblju, u “društva kapitala”.