Primorac za Financije.hr: Nekretnine u kojima živi obitelj vlasnika su u dugoročnom najmu

Imamo više od 600.000 praznih nekretnina od kojih se preko 200.000 koristi za kratkoročni najam, rekao je prošlog mjeseca ministar financija RH, Marko Primorac, predstavljajući novu poreznu reformu koja bi trebala stupiti na snagu od 1. siječnja 2025. godine.

Veliki fokus reforme je na nekretninama jer, kako je naveo, cijene nekretnina i najma rastu zbog preniskog oporezivanja. Istaknuo je i da mnogi sada kupuju nekretnine radi ulaganja, a ne kako bi riješili stambeno pitanje.

Prema novoj reformi, oporezivat će se svaki funkcionalni prostor namijenjen stanovanju, a od oporezivanja su izuzete nekretnine koje služe poljoprivredi ili obavljanju proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Ministar je u rujnu rekao da porez neće morati plaćati oni čiji su stanovi ili kuće u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci, ali ni oni čije su nekretnine oštećene zbog prirodnih nepogoda pa se zbog toga u njima više ne može stanovati.

Vlasnik će plaćati porez ako ne živi u svojoj nekretnini ili ako ta nekretnina nije u dugoročnom najmu, odnosno ako je prazna ili u kratkoročnom najmu. No, za Financije.hr, ministar Primorac je pojasnio što će se desiti i s nekretninama u kojima živi član obitelji vlasnika, jer takve nekretnine zapravo nisu u dugoročnom najmu i u njima ne živi vlasnik, ali nisu ni prazne.

“Ako se stan koristi trajno, odnosno ako netko dugoročno živi unutra, sve je u redu. Dakle, dobro je dok god je netko u stanu i dok god se stan dugoročno koristi u stambene svrhe”, kazao je ministar Primorac za Financije.hr.

Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka i provjerit će se je li nekretnina iznajmljena ili u njoj živi vlasnik. Međutim, ministar nam nije rekao kako će se vršiti te provjere, a posebno u slučaju kada u stanu živi član obitelji vlasnika. Moguće je da će se to utvrđivati kroz ugovor o najmu stana ili kroz podatke o prijavljenom boravku. Sukladno odluci općine ili grada, porez na nekretnine plaćat će se u rasponu od 0,6 do osam eura po četvornom metru.

Osim stavke o porezu na nekretnine, uvedene su i neke druge promjene pa je tako smanjena gornja granica više i niže stope poreza na dohodak, ovisno o mjestu prebivališta, a povećan je i neoporezivi dio dohotka s 560 na 600 eura.

O tim promjenama razgovarali smo s Darijem Hanzalekom, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), i Krešimirom Severom, predsjednikom Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Hanzalek smatra da bi neoporezivi dio dohotka trebao biti veći i što bliži minimalnoj plaći jer inače oni koji imaju djecu ili neke dodatne olakšice neće osjetiti nikakvu promjenu. S rastom neoporezivog dijela dohotka slaže se i Sever.

“Sindikalna strana već dugo zagovara da se treba podignuti neoporezivi dio dohotka i da kod onih koji imaju najmanje plaće jedino to pomicanje osobnog poreznog odbitka nešto donosi”, rekao je predsjednik GSV-a za Financije.hr.