Prosječni udio svih poreznih prihoda u BDP-u zemalja OECD-a porastao je u 2024. godini na 34,1 posto.
To je prvi porast od 2021. godine, čime je prosječna razina oporezivanja za 38 država članica dosegla svoju najvišu zabilježenu razinu, pokazalo je najnovije istraživanje objavljeno u Revenue Statistics.
Preliminarni podaci za 2024. godinu pokazuju da je udio poreznih prihoda u BDP-u porastao u čak 22 od 36 zemalja za koje su podaci bili dostupni, smanjen je u 13 zemalja, a samo u jednoj je ostao nepromijenjen.
U 2024. godini, u usporedbi s godinom koja joj je prethodila, prihodi od poreza najviše su rasli u Latviji čak 2,4 postotna boda, te u Sloveniji, gdje su porezni prihodi porasli za 1,9 postotnih bodova. S druge strane, najveći pad zabilježen je u Kolumbiji.
U strukturi poreznih prihoda, najviše su rasli prihodi od poreza na dohodak, koji su veći u čak 28 zemalja, jer su vlade podigle porezne stope na rad zbog pritisaka na javne rashode.
Pogleda li se u dužem vremenskom roku upravo su prihodi od poreza na dohodak jedan su od glavnih pokretača rasta ukupnih poreznih prihoda između 2011. i 2023. godine.
Udio prosječnih poreznih prihoda u BDP-u među 36 zemalja članica kretao se od 18.3 posto u Meksiku, do 45,2 posto u Danskoj, navodi se u izvješću.
Pročitajte još:
Po prvi put u istraživanju su se analizirali i prihode od poreza na dohodak u odnosu na ostale vrste prihoda građana. Glavni izvor prihoda građana i dalje je dohodak, no u porastu je prihod od kapitala te samostalne djelatnosti.
Dugoročni trendovi pokazuju da je od 2010. godine čak 31 zemlja OECD-a povećala svoj porezni teret, pri čemu su najveći skokovi zabilježeni u Slovačkoj, Japanu i Grčkoj.
