Ukupni prihodi državnog proračuna lani su iznosili 30,5 milijardi eura ili 11,5 posto više u odnosu na 2023., dok su ukupni rashodi dosegnuli 32,7 milijardi eura, uz povećanje za 4,6 milijardi eura ili 16,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavljeno je u četvrtak na sjednici Vlade.
Predstavljajući godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izvijestio je da su lanjski proračunski prihodi bili 0,6 posto veći od planiranih, dok su rashodi činili 97,4 posto planiranih.
Podsjetio je, piše Hina, da je lani realni rast BDP-a iznosio 3,9 posto, dominantno potaknut domaćom potražnjom, kako potrošnjom kućanstava tako i investicijama privatnog i javnog sektora u fiksni kapital.
Inflacija je lani iznosila tri posto, značajno manje u odnosu na osam posto koliko je iznosila u 2023. godini.
Kada je riječ o dinamici rasta plaća, naveo je Primorac, prosječna mjesečna bruto plaća lani je iznosila 1.821 euro, čime je nominalno porasla za 15, a realno za 11,7 posto.
“Lani je zabilježen manjak proračuna opće države u iznosu od dvije milijarde eura ili 2,4 posto BDP-a, udio javnog duga u BDP-u je krajem 2024. iznosio 57,6 posto, dok je njegova nominalna vrijednost bila 49,3 milijarde eura. U odnosu na kraj 2023. godine, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u iznosi 4,3 postotna boda, dok u odnosu na pretpandemijsku 2019. smanjenje iznosi čak 13,1 posto”, istaknuo je Primorac.
Ministar financija je predstavio i izvješće o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2024. i 2025. godinu, koje upućuje na nastavak povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti u ovoj godini i rast BDP-a za 3,3 posto, što je tri puta više od prosjeka EU-a i eurozone.
Pročitajte još:
Istaknuo je da je gospodarski rast i u 2025. godini temeljen na snažnom doprinosu domaće potražnje, a neznatan pozitivan doprinos očekuje se i od kategorije promjena zaliha.
Kazao je da tržište rada i dalje obilježavaju povoljna očekivanja vezana uz rast zaposlenosti i plaća, u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom.
