Povećana proizvodnja pšenice u Hrvatskoj

Procjenjuje se da se proizvodnja pšenice u 2025. godine povećala za 9,2 posto, a proizvodnja ječma za 6,4 posto u odnosu na prošlogodišnju ostvarenu proizvodnju, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Procjenjuje se i kako je proizvodnja zobi u 2025. smanjena za 11,1 posto u odnosu na prošlogodišnju ostvarenu proizvodnju dok je proizvodnja uljane repice ostala na istoj razini.

U ovoj godini je površina zasijana pšenicom u Hrvatskoj iznosila 146.000 hektar, što je za 6.000 hektara ili 4,3 posto više u odnosu na godinu prije, prema prvim procjenama DZS-a.

Kada je riječ o ostalim važnijim usjevima, najviše su se povećale površine zasijane suncokretom, kojih je bilo 67.000 hektara, što je za 7.000 hektara ili 11,7 posto više na godišnjoj razini. Istodobno, površine pod kukuruzom bile su veće za 2.000 hektara ili 0,7 posto i iznosile su 274.000 hektara.

S druge strane, površina zasijana šećernom repom manja je za 2.000 hektara, odnosno za 22,2 posto u usporedbi s godinom prije. Površine zasijane sojom, uljanom repicom i krumpirom u 2025. godini ostale su na razinama iz prošle godine.

Podsjećamo, prošle su se godine ukupne površine zasijane žitaricama smanjile, u odnosu na 2023. godinu, za 0,4 posto. Površina zasijana uljanom repicom povećana je za 2.000 hektara ili 0,4 posto, dok je površina zasijana ozimim ječmom smanjena za 1.000 hektara ili 1,7 posto.

Od zobi se dobivaju prehrambeni proizvodi poput zobenih pahuljica, zobenog brašna, zobenog mlijeka i zobenih mekinja, koje se koriste u pripremi kaša, kruha, grickalica, slastica i pića.

Od uljane repice dobivaju se prvenstveno jestivo ulje, koje se koristi u prehrani i u industriji, te pogača (sačma), koja služi kao hrana za stoku. Također, uljana repica je ključna za proizvodnju biodizela i koristi se u poljoprivredi za plodosmjenu, zelenu gnojidbu, te za uzgoj kao krmno bilje.

Od pšenice se dobivaju brojne prehrambene namirnice kao što su brašno (za kruh, tjesteninu, kolače), mekinje, klice, pahuljice, bulgur i cous-cous. Osim za ljudsku prehranu, koristi se i za proizvodnju piva, alkohola, votke, biogoriva te kao krmno bilje za stoku. Njena slama može služiti kao građevinski materijal.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, Tugomir Majdak, rekao je tijekom srpnja kako se očekuje da obujam ove žetve bude preko milijun tona. No, ona nije u velikoj količini i mlinarska pšenica.

„Na žalost, većina pšenice je 3. i 4. klase, što je stočna pšenica. Imamo malo kvalitetne prve klase. Po postotku proteina se vrednuje pšenica. Hektolitar je izuzetno dobar. Prinosi će zadovoljiti naše potrebe u dijelu mlinarske i pekarske industrije, ali ćemo uvesti i dio visoko kvalitetnih pšenica“, rekao je Majdak.

Ocijenio je i da su Hrvatskoj potrebne visoko kvalitetne sorte, kako bi mlinarska industrija bila ovisnija o hrvatskoj pšenici te da što manje proizvodila stočnu pšenicu, koja ima znatno manju cijenu. Majdak je naglasio i kako je ulaganje u mlinove, silose i skladišne kapacitete put kojim trebamo ići.

„Mora se ulagati u navodnjavanje, preventivu, zaštitu od prirodnih nepogoda i u preradbene kapacitete“, rekao je Majdak.

Organska proizvodnja u EU bilježi rast

Organska proizvodnja je sustav poljoprivredne proizvodnje koji se zasniva na poštivanju ekoloških načela, koristi prirodne resurse i metode za održivu poljoprivredu te isključuje upotrebu sintetičkih pesticida, herbicida, mineralnih gnojiva i GMO-a. Cilj je stvoriti zdrav ekosustav, sigurno i hranjivo meso te biljne proizvode koji ne štete okolišu, ljudskom zdravlju ni dobrobiti životinja.

U 2020. godini, 14,7 milijuna hektara površina u Europskoj uniji bilo je pod organskom proizvodnjom, a taj je udio rastao do 2022. godine kada je Danska imala oko 12 posto organskih površina, slijede Slovenija i Španjolska s oko 11, te Francuska s oko deset posto organskih površina.

Prema podacima Eurostata, europskog ureda za statistiku, u periodu od 2012. do 2023. godine razvidan je trend rasta udjela organskih proizvoda. Tako je prosjek EU u ovom periodu s 5,7 posto, koliko je iznosio 2012. godine prešao deset posto 2023. godine.

Prema istim podacima, Hrvatska je krenula s niže razine nego što je prosjek EU kada je riječ o organskoj proizvodnji žitarica – 2012. godine imala je tek oko dva posto takvih površina. No, u zadnjem desetljeću raste te je 2023. godine dosegnula razinu od devet posto što je u razini europskog prosjeka.

Hrvatska se tako nalazi u sredini ljestvice. Najviše organski proizvodi Austrija, oko 27 posto, Estonija oko 24 i Švedska oko 21 posto. Najmanje organski proizvode Malta, koja ima oko 0,6 posto organske proizvodnje, Nizozemska s oko 4,2 posto te Irska i Poljska koje imaju oko četiri posto organske poljoprivredne proizvodnje.