Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2025. u odnosu na lipanj 2024. odnosno na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 3,7 posto, potvrdio je Državni zavod za statistiku u svojoj drugoj procjeni
No, za razliku od prve procjene, kada je inflacija na mjesečnoj razini iznosila 0,3 posto, prema drugim podacima DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2025. u odnosu na svibanj 2025., u prosjeku su više za 0,2 posto.
„Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 8,5 posto (doprinos porastu od +0,43 postotna boda), Obrazovanje te Razna dobra i usluge, po svakoj skupini za 6,1 posto (doprinos porastu od +0,04 postotna boda u skupini Obrazovanje te +0,39 postotnih bodova u skupini Razna dobra i usluge), Hrana i bezalkoholna pića, za 5,8 posto (+1,55 postotnih bodova), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te Rekreacija i kultura, po svakoj skupini za 5,2 posto (doprinos porastu od +0,88 postotnih bodova u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te +0,27 postotnih bodova u skupini Rekreacija i kultura), Zdravlje, za 5,1 posto (+0,16 postotnih bodova), Komunikacija, za 2,3 posto (+0,12 postotnih bodova) te Alkoholna pića i duhan, za dva posto (+0,10 postotnih bodova)“ navodi DZS.
Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je smanjenje cijena u skupinama Odjeća i obuća, za 3,2 posto te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,1 posto.
Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 2,5 posto, što je doprinos porastu od +0,13 postotnih bodova. Slijedi Obrazovanje, za 1,9 posto, Rekreacija i kultura, za jedan posto, Prijevoz, za 0,6 posto, Alkoholna pića i duhan, za 0,5 posto te Hrana i bezalkoholna pića, za 0,3 posto.

Porast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Odjeća i obuća, za dva posto, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, po svakoj skupini za 0,2 posto te Razna dobra i usluge, za 0,1 posto, priopćio je DZS.
Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), porast cijena na godišnjoj razini ostvaren je u komponentama Usluge, za 6,7 posto, Hrana, piće i duhan, za 5,2 posto te Energija, za 2,8 posto, dok je pad cijena prisutan u komponenti Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,4 posto.
Porast cijena na mjesečnoj razini ostvaren je u komponentama Usluge, za jedan posto, Hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te Energija, za 0,2 posto dok je pad cijena prisutan u komponenti Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,7 posto.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2025. u odnosu na lipanj 2024. odnosno na godišnjoj razini u prosjeku su više za 4,4 posto, dok su u odnosu na svibanj 2025., odnosno na mjesečnoj razini, u prosjeku više za 0,8 posto.
Europska središnja banka (ESB) za cilj ima u području EU i eurozone inflaciju od dva posto godišnje jer blaga inflacija potiče potrošnju i ulaganja. No, visoka ili nestabilna inflacija može ozbiljno narušiti gospodarstvo.

Prema riječima viceguvernera Hrvatske narodne banke (HNB), Tomislava Ćorića, objašnjenje za rast inflacije jeste i veliki gospodarski rast Hrvatske.
„Ono što valja imati na umu jeste činjenica da je hrvatsko gospodarstvo odnosno stopa hrvatskog ekonomskog rasta proteklih godina pa i ove godine daleko nadmašuje prosjek u eurozoni. U tom kontekstu, vrlo često je dio inflacije iniciran upravo visokim stopama rasta nacionalnog gospodarstva. O tome je upravo riječ u Hrvatskoj. Imali smo i prije nekoliko dana priliku vidjeti i podatke o nezaposlenima, Hrvatska je dostigla zapravo najmanji broj nezaposlenih osoba u novijoj povijesti, 76.000. Imajmo na umu da je dio te inflacije definitivno potaknut ekonomskom aktivnošću u Republici Hrvatskoj koja daleko nadmašuje trenutnu dinamiku gospodarskog rasta na razini Europske unije“, rekao je viceguverner Ćorić na marginama Prvog godišnjeg skupa regulatora.
Pročitajte još:
Ocijenio je i kako su mjere koje su se do sada provodile kao mjere Vlade RH, išle za tim da umanje inflacijski udar koji je u to vrijeme pogodio cjelokupnu EU.
„Uvjeren sam da će Vlada RH reagirati i u rujnu, no o tome će odlučiti Vlada RH“, rekao je viceguverner Ćorić.
6 Odgovora
Opet??
Noćna mora
Svašta će tu još bit…
Bravo za inflaciju.
ma dokle visee
strasno