Potrošnja ribe u Hrvatskoj raste, klimatske promjene izazov za akvakulturu

Posljedice klimatskih promjena, prilagodba zelenim politikama i održivom poslovanju, inflacija i rast troškova, najveći su izazovi s kojima se suočavaju ribarstvo i akvakultura, strateški sektori hrvatskog gospodarstva posebno važni za razvoj obalnih područja i otoka, istaknuto je na otvaranju 15. Međunarodne konferencije o akvakulturi koja se održava u Vukovaru, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

“Domaći proizvođači u akvakulturi susreću s brojnim problemima – znatno su porasli troškovi poslovanja, uključujući cijenu rada, a proizvođači iz sektora slatkovodne akvakulture, dodatno imaju i velike troškove sanacije posljedica klimatskih promjena, posebice poplava i suša. Osim toga, povećanje proizvodnih troškova vezano je i za nove standarde koje proizvođači iz sektora akvakulture moraju primjenjivati, a koji proizlaze iz zelene tranzicije i brige za dobrobit životinja te iz sve strožih zakonskih ograničenja proizvodnje. Svakako treba spomenuti zaštitu predatora, strože uvjete zaštite okoliša, kao i uskraćivanje prihoda od lova”, kazao je u uvodnom govoru Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Konferencija je organizirana u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatskim veterinarskim institutom, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek, Sveučilištem u Dubrovniku, Veleučilištem Lavoslav Ružička u Vukovaru, Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilištem u Zadru. Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Vukovarsko-srijemska županija i Grad Vukovar.

Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, istaknuo je da Ministarstvo i Vlada RH nastavljaju raditi na stabilnosti i otpornosti sektora kroz odgovorno upravljanje resursima i prilagodbe uzgoja.

“Kroz ulaganja u razvoj akvakulture u razdoblju od 2021. do 2027., osigurano je 382 milijuna eura, s posebnim naglaskom na održive aktivnosti, za koje je namijenjeno više od 63 milijuna eura. Do sada je ugovoreno 10 milijuna eura, dok je 4 milijuna eura isplaćeno za produktivna ulaganja i zaštitu okoliša. Dodatnih 17 milijuna eura bit će usmjereno na inovacije, poboljšanje akvakulturnih lokaliteta i unapređenje stokova. Ova ulaganja potvrđuju našu predanost održivom razvoju i jačanju konkurentnosti hrvatske akvakulture na međunarodnoj razini”, rekao je Matijević.

Proizvodi hrvatske akvakulture su značajan izvozni proizvod – gotovo 100 posto proizvodnje tune odlazi na inozemna tržišta, bijele ribe oko 90 posto, a šaranskih vrsta više od 45 posto. Izvoz na najzahtjevnija svjetska tržišta potvrđuje vrhunsku kvalitetu domaće ribe i ribljih proizvoda.

Ukupna marikulturna proizvodnja, uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša, u 2023. godini je iznosila 23,2 tisuće tona, što je gotovo jednako kao i u 2022. godini. Ivan Leko, predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HGK i predsjednik Uprave Cromarisa, situaciju u industriji ocjenjuje iznimno zahtjevnom zbog značajnog rasta inputa, dugog uzgojnog procesa te visokog troška financiranja zaliha.

“Materijalizacija globalnog zatopljenja prvenstveno kroz više temperature mora i češće ekstremne vremenske uvjete donosi nove izazove pred industriju, podižući operativne rizike i troškove proizvodnje. Tržišnu situaciju obilježava globalno neizvjesna geopolitička situacija i pad kupovne moći na najbitnijim tržištima, te rast proizvodnje i ponude iz trećih zemalja, Turske i zemalja Sjeverne Afrike, kao i rast kvote za ulov tune, pojačavajući pritisak na prodajne cijene”, kaže Leko, ističući kako su pravovremene i usmjerene potpore nužne ako se žele zadržati postojeće proizvodne količine.

Slatkovodni uzgoj ribe u Hrvatskoj obuhvaća oko 12.500 ha šaranskih i 40.000 m2 pastrvskih ribnjaka. Unatoč brojnim izazovima, prve statistike pokazuju da je proizvodnja u 2024. porasla za oko 15 posto u odnosu na godinu ranije, zahvaljujući optimizaciji procesa proizvodnje, ulaganjima te uvođenju novih znanja, tehnologija i inovacija.

“Ključni izazovi s kojima se slatkovodni uzgajivači susreću su nedostatak vode uslijed promjene hidroloških prilika, sve veći broj ribojednih ptica (kormorana) s kojim se ne upravlja niti na razini Hrvatske niti na razini EU, a kod pastrva veliki uvoz ribe lošije kvalitete iz BiH, Turske i Italije”, kazala je Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK i voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica.

Iako je akvakultura na svjetskoj razini jedna od najbrže rastućih aktivnosti u proizvodnji hrane, u EU ovaj sektor je još daleko od ostvarenja punog potencijala, čini manje od dva posto ukupne svjetske proizvodnje u akvakulturi. Udio proizvoda EU akvakulture u potrošnji Unije je tek deset posto, što je velika šansa za naše proizvode i dalji razvoj sektora.

Prema najnovijim procjenama za EUMOFA-e (European Market Observatory for Fisheries and Aquaculture Products), Hrvatska se po potrošnji ribe nalazi na sedmom mjestu u EU, s ukupnom potrošnjom od 23,71 kilograma po glavi stanovnika, što je nešto malo više od EU prosjeka (23,51 kilograma po glavi stanovnika). Dok se u EU bilježi trend smanjenja potrošnje ribe, kod nas potrošnja kontinuirano raste čemu je sigurno pridonio i projekt Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi koji HGK provodi od 2011. godine.

Najuspješnije tvrtke u 2023. godini

Prema podacima CompanyWalla, vodećih 20 tvrtki koje se bave morskim ribolovom imalo je u 2023. godini prihode od 90.257.498,06 eura, a ostvarile su ukupnu dobit od 5.187.991,63 eura. Zapošljavale su 935 zaposlenih a više od 100 zaposlenih imale su tek dvije takve tvrtke, Conex Trade iz Čaporica i Mirna iz Rovinja.

Conex Trade imao je prihod od 25.169.780,38 eura i dobit od 1.093.204,01 eura te 266 zaposlenih. U Mirni je bilo 211 zaposlenih i ostvaren je prihod od 17.138.953,20 eura, ali i gubitak od 230.406,44 eura.

U segmentu morske akvakulture, 20 vodećih tvrtki je u istoj godini imalo prihode od 83.709.499,42 eura i dobit od 3.100.683,55 eura. Uzgoj ribe i školjaka, prema podacima ove bonitetne tvrtke, zapošljavao je 594 osobe.

Više od 100 zaposlenih imale su Pelagos Net Farma iz Zadra sa 161 zaposlenika koja je ostvarila prihod od 24.354.114,98 eura i dobit od 3.136.633,19 eura. Jadran-Tuna iz Biograda na Moru zapošljavala je 122 osobe i uprihodila 20.507.824,84 eura uz ostvarenu dobit od 2.252.716,25 eura.

Najviše prihoda i dobiti ostvarile su tvrtke za preradu ribe, pa je u 2023. godini 20 najvećih domaćih tvrtki koje se bave preradom i konzerviranjem ribe, rakova i školjki uprihodilo 207.921.770,97 eura, a njihova ukupna dobit iznosila je 10.129.463,38 eura.

Ukupno je u tih 20 tvrtki bilo 1.684 zaposlenih. Najveća je Sardina iz Postira na otoku Braču gdje je 346 zaposlenih ostvarilo prihod od 34.228.999,12 eura i dobit od 1.998.228,91 eura.