Potražnja za zlatom u Hrvatskoj uvijek aktualna – od nakita do investicijskog zlata

Nakit, skupni naziv za dekorativne predmete kojima čovjek ukrašava tijelo i odjeću, najčešće se izrađuje od zlata i srebra a povijest zlatarstva seže u antička vremena, prije početka brončanog i željeznog doba.

Već u prapovijesno doba primitivni su se ljudi kitili predmetima životinjskoga podrijetla (rog, školjka, perje), a od tada su se razvijali mnogi oblici nakita. U Egiptu i egejskom kulturnom krugu izradba nakita dosegnula je već u II. tisućljeću prije Krista visoku tehničku i umjetničku razinu.

Zlatni nakit je imao važnu ulogu i u kulturama Maya, Azteka, Tolteka a u Hrvatskoj su pronađeni mnogobrojni arheološki nalazi s nakitom od prapovijesnog doba – od kultura brončanoga doba, preko kulture starijega željeznog doba, osobito plemena Liburna, Daorsa i Japoda, te Kelta i rimskoga kulturnoga kruga, do ranoga srednjega vijeka (slavensko-avarska kultura).

U IX. stoljeću, prema navodima Hrvatske Enciklopedije, domaće starohrvatske zlatarske radionice u Dalmaciji izrađivale su nakit u tehnici filigrana i granulacije. U kontinentalnom dijelu Hrvatske domaće su se radionice javile u X. stoljeću, a pripadale su uglavnom bjelobrdskoj kulturi (jednostavan nakit rustične izradbe i oblika izveden pretežito tehnikom lijevanja).

Zlatni nakit je dio tradicije ali i sigurnosti na području Balkana, jer je oduvijek bio najsigurnija moneta u turbulentnim vremenima.

Zato i ne treba da čudi da posljednjih godina, s brojnim promjenama na geopolitičkom planu – Bliskoistočni rat, sukob Rusije i Ukrajine, najnoviji trgovinski rat carinama – potražnja za zlatom kao i njegova cijena rastu.

Globalna potražnja za zlatom, uključujući trgovanje izvan burzi (OTC), porasla je za jedan posto, na rekordnih 4.974,5 metričkih tona u 2024. godini, potaknuta povećanjem ulaganja, izvijestilo je Svjetsko vijeće za zlato (WGC). Dodali su i kako su središnje banke povećale kupnju zlata u četvrtom tromjesečju prošle godine.

Spot cijene zlata porasle su prošle godine za 27 posto, što je najveći rast od 2010. godine, jer su se investitori okrenuli plemenitom metalu kao zaštiti od globalnih rizika.

Središnje banke u 2024., koje su ključan izvor potražnje za zlatom, kupile su više od 1.000 tona zlata i to treću godinu zaredom. Najveći kupac bila je Narodna banka Poljske, koja je dodala 90 tona svojim rezervama, navodi WGC u kvartalnom izvješću. Prošla godina donijela je rast investicijske potražnje za zlatom od 25 posto, dosegnuvši četverogodišnji maksimum od 1.180 tona.

I u Hrvatskoj je, prema odabiru našeg portala, među 99 najuspješnijih malih tvrtki u 2023. na prvom mjestu tvrtka SAIVA iz Zagreba, tvrtka koja se bavi investicijskim zlatom. Iako su neke druge tvrtke imale veću neto dobit u promatranom razdoblju, a neke su tvrtke imale veću dodanu vrijednost po zaposlenom, SAIVA je ostvarila najbolje ukupne rezultate po objektivnim kriterijima.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, SAIVA je u 2023. godini ostvarila ukupno 69.489.255,93 eura prihoda uz dobit od 1.464.701 eura. Relativno nedavno su prošli proces rebrendiranja iz ranijeg naziva BankaZlata.com u Centar Zlata kako bi, prema riječima osnivača Saše Ivanovića, dali do znanja potrošačima da imaju i fizičke poslovnice te kako bi izbjegli potencijalnu konfuziju oko korištenja izraza “banka”.

Podaci o potrošnji zlata u izradi nakita, što je i najveća kategorija fizičke potražnje, pala je za 11 posto u 2024., dok je rudarska proizvodnja ostala stabilna, a reciklaža porasla za 15 posto.

Dvadeset najuspješnijih tvrtki iz sektora proizvodnje nakita i srodnih proizvoda u Hrvatskoj ukupno su u 2023. zapošljavale 513 radnika. Njihova ukupna ostvarena dobit iznosila je 4.043.193,95 eura dok su ukupni prihodi u istoj godini iznosili 45.331.578,52 eura.

Po ostvarenoj dobit, na prvom mjestu je PRAHIR d.o.o.. Zagrebačka obitelj Prahir zlatni i dijamantni nakit te zaručničko i vjenčano prstenje kreira već više od pola stoljeća kombinirajući tradicionalnu ručnu izradu i moderne tehnologije, kako bi udovoljila željama svojih kupaca prateći svjetske trendove u proizvodnji i dizajniranju bezvremenskih komada nakita, stvorenih da bi trajali godinama i prenosili se s generacije na generaciju.

Proizvode više od 2.500 modela vjenčanog prstenja i preko 500 modela zaručničkog prstenja, navodi se na službenoj stranici. U proizvodnji se vode modernim dizajnom i inovativnim tehnologijama kako bi stvorili proizvode dugoročne kvalitete i suvremenog dizajna.

U 2023. godini, ova je tvrtka, prema podacima CompanyWalla, ostvarila ukupne prihode od 10.628.483,30 eura dok je ostvarena dobit iznosila 1.328.317,81 eura. Tvrtka je imala i 126 zaposlenika a u 2023. godini je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom iznosila 1.211,23 eura.

Na drugom mjestu je zlatarna ZAKS d.o.o.. Kao hrvatski brand luksuznog zlatnog i srebrnog nakita, Zaks je osnovan 2008. godine, a danas u svom portfoliju broji 17 poslovnica diljem Hrvatske i preko sto zaposlenika, navedeno ja na službenim stranicama tvrtke. Dio je Gold Partner grupacije u čijem sklopu se nalazi i moderni proizvodni pogon smješten u Zagrebu, gdje sinergijom suvremenih tehnologija i tradicionalnih načina izrade nakita nastaju Zaks kolekcije.

Ukupan prihod ove tvrtke u 2023. godini, prema podacima CompanyWalla, iznosi o je 13.866.143,21 eura dok je ostvarena dobit od 857.419,39 eura. Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća u 2023. godini iznosila je 946,54 eura a tvrtka je imala 111 zaposlenih.

Treća po prihodima je „Zlatarna Gabrijela“ iz Komiže, otok Vis, koja je prema podacima bonitetne kuće CompanyWall ostvarila u 2023. godini ukupnu dobit od 368.678,85 eura dok su ukupni prihodi iznosili 984.785,56 eura. Tvrtka je imala dva zaposlenika u ovoj godini a isplaćena prosječna bruto plaća za 2023. godinu iznosila je 3.558,45 eura.

Najuspješnije tvrtke u kategoriji Proizvodnja nakita i srodnih proizvoda
Naziv kompanije	Ukupni prihodi u EUR	Ukupna dobit u EUR	Broj zaposlenih
PRAHIR d.o.o.	10.628.483,30	1.328.317,81	126
ZAKS d.o.o.	13.866.143,21	857.419,39	111
ZANATSKI OBRT “ZLATARNA GABRIJELA”	984.785,56	368.678,85	2
INGROSSO-COMPANY d.o.o.	2.938.640,91	359.468,11	31
ZLATARSKA RADIONA KRIŽEK d.o.o.	4.658.147,77	287.830,71	53
Noemi Nakit d.o.o.	564.043,44	166.307,95	7
ZLATAR – URAR – OPTIČAR “BABIĆ”	846.138,32	110.130,79	12
BORBOLETA d.o.o.	3.638.480,83	96.816,70	86
ROMIK d.o.o.	793.976,25	84.685,51	9
IMAGINE NOW d.o.o.	172.564,39	71.064,62	2
THESAURUS ZRIN d.o.o.	963.822,27	68.056,22	5
IRENA – OBRT ZA IZRADU NAKITA OD KORALJA, POLUDRAGOG I DRAGOG KAMENJA, SREBRA I PERLI	327.780,46	49.824,87	1
ZLATARSKI I TRGOVAČKI OBRT “M. GOLD”	467.123,34	47.478,03	8
GENC-DIJAMANT d.o.o.	140.998,80	38.250,89	2
ZLATARNA DODIĆ, VL. FRANJO DODIĆ	3.044.562,98	36.347,81	28
BORBUR d.o.o.	117.228,74	19.473,41	1
Anđel NOVI j.d.o.o.	71.668,00	15.159,65	3
KLETUŠ d.o.o.	830.512,84	14.691,75	22
DESIGNS BY AQ d.o.o.	191.646,42	13.854,76	2
DE FILA-DOMENIK, d.o.o.	84.830,69	9.336,12	2
*svi podaci su za 2023. godinu, u eurima