Potpredsjednik ESB-a: Potrebna veća fiskalna odgovornost država članica

Potpredsjednik Europske središnje banje (ESB) Luis de Guindos u intervjuu za Reuters ističe da je Europska središnja banka sada u „povoljnoj poziciji“, ali zadržava oprez zbog visoke globalne neizvjesnosti, posebice vezane uz trgovinske napetosti i fiskalne politike velikih ekonomija.

Iako su tržišta ukalkulirala mogućnost daljnjeg sniženja kamata, on naglašava da će buduće odluke ovisiti o podacima i razvoju događaja. Inflacija se kreće prema cilju od dva posto, a rizici su trenutačno uravnoteženi. Naglašava potrebu fiskalne odgovornosti u EU, posebno u kontekstu mogućeg povećanja obrambenih izdataka, te odbacuje ideju da bi ESB trebao intervenirati kroz ciljane programe otkupa. Također podržava nastavak razvoja digitalnog eura i upozorava na dugoročne učinke ekonomske fragmentacije. Intervju Reutersa prenosimo u cijelosti.

Predsjednica Lagarde rekla je da je ESB sada u povoljnoj poziciji. Ulagači i promatrači to shvaćaju kao najavu stanke u snižavanju kamata. Je li ta interpretacija točna?

„Projekcije su ključ za razumijevanje naše monetarne politike. Danas je gotovo klišej reći da je razina neizvjesnosti ogromna. Stoga smo objavili i alternativne scenarije. Glavna razlika među njima odnosi se na trgovinsku politiku. U osnovnome scenariju pretpostavljamo tarifu od deset posto i izostanak uzvratnih mjera. U nepovoljnom scenariju pretpostavljamo više tarifa i uzvratne mjere. Ishod trgovinskih pregovora je najveći izvor neizvjesnosti za naše projekcije, koje potom utječu na monetarnu odluku. Nitko ne zna kako će ti pregovori završiti i kakvog će biti učinka na rast i inflaciju. Unatoč tome, tržišta su jasno razumjela predsjedničinu poruku o „povoljnoj poziciji“. Vjeruju – unatoč velikoj neizvjesnosti – da smo vrlo blizu naše srednjoročne ciljne inflacije od dva posto“.

Vaše projekcije uključuju kamatne ugovore, koji još uvijek računaju na dodatno sniženje kamata. Ako se osnovni scenarij ostvari, možemo li očekivati spuštanje kamatne stope?

„U naše projekcije implementiramo tržišna očekivanja o kamatama. No mislim da je u ovogodišnjem lipanjskom ciklusu važniji utjecaj trgovinske dinamike – ona ima veću razinu relevantnosti“.

Smatrate li da su rizici za inflaciju više na strani rasta ili pada?

„Tarife predstavljaju porez na uvozne proizvode, stoga su inicijalno inflatorne. No one pritom smanjuju potražnju, često više nego što inflacija raste – dakle, u srednjem roku smanjuju rast i inflaciju. No postoji i složeniji učinak: punokrvni trgovinski rat može fragmentirati globalnu ekonomiju i poremetiti lance opskrbe, što bi dugoročno opet moglo pritisnuti cijene. U sljedeće dvije godine tarife bi smanjile i rast i inflaciju, ali dalje od tog razdoblja moramo razmotriti dugoročan utjecaj fragmentacije svjetskog gospodarstva – što prelazi okvir naših trenutačnih projekcija“.

U vašim projekcijama inflacija pada ispod cilja, pa se vraća na dva posto. Koliko težinu pridajete projekciji za 2027.? Kažete da je mean reversion dio toga – koliko se oslanjate na tu karakteristiku?

„Za 2026. ključni čimbenici su jačanje eura i kretanje cijena energenata. Za 2027. ne očekujemo ponavljanje snažnog jačanja eura niti daljnjeg pada energetske komponente, zbog čega vjerujemo da će inflacija ponovno dosegnuti dva posto. Sigurno postoji visoka razina neizvjesnosti, pa ostajemo ovisni o podacima i odlučujemo na pojedinačnim sastancima. Također, već smo reducirali kamatne stope za 200 baznih poena – s četiri na dva posto“.

U prvom kvartalu 2026. predviđate inflaciju od 1,4 posto. Je li to značajan rizik potkopavanja cilja?

„Inflacija se kreće u pravom smjeru, uz vidljivu usporenost. No, mislim da 1,4 posto inflacije neće destabilizirati očekivanja niti potaknuti značajne posljedice na plaćanja radnika. Rast plaća se usporava, ali kompenzacija po zaposleniku iznosi oko tri posto tijekom vremena. Rizik podzastupanja cilja ocjenjujem kao vrlo ograničen. Procjena nam je da su rizici za inflaciju izbalansirani“.

Europa planira više trošiti na obranu. Treba li ta sredstva osigurati kroz proračunske rezove ili dodatni dug?

„I dalje postoji visoka neizvjesnost oko fiskalne politike. Trgovina dominira medijskom slikom, ali fiskalna politika nije manje važna. U SAD u očekujemo povećani deficit nakon novog poreznog paketa – dug iznosi preko 100 posto BDP a, a proračunski deficit između šesto do sedam posto – i to utječe na tržišta. U Europi smo vidjeli manju korelaciju s američkim tržištem obveznica, no fiskalni prostor EU je ograničen. Ako želimo povećati izdvajanja za obranu, morat ćemo politički i društveno homogenizirati stavove te obrazovati građane o nužnosti toga ulaganja“.

Mislite li da ESB može pomoći kroz ciljano kvantitativno popuštanje odnosno ciljane dugoročne operacije refinanciranja?

„Jamčim vam da to nismo ni razmatrali“.

FED je u svibnju produžio swap liniju s ESB om – no uz političku neizvjesnost u SAD u, biste li trebali pripremiti financijski sustav na mogući nedostatak USD likvidnosti?

„Swap linije s FED om služe financijskoj stabilnosti EU i SAD a. Vjerujemo da će biti očuvane jer su korisne za globalnu stabilnost“.

Mnoge središnje banke diversificiraju rezerve (zlato, plemeniti metali). Treba li i ESB povećati zlatni portfelj?

„Udio zlata u rezervama je povećan zbog rasta tržišne cijene. Centralne banke ga koriste za diverzifikaciju pri geopolitičkim rizicima. No kratkoročno, status USD a ostaje neupitan. Težina eura kao globalne rezervne valute ovisit će o tome hoćemo li ostvariti dublju unutarnju integraciju – jedinstveno tržište, bankovna i kapitalna unija“.

U izvješću o euru pokrivate signalne podatke do kraja prošle godine. Od 2. travnja bilo je mnogo volatilnosti. Jesu li euro imovina profitirala kapitalnim tokovima iz dolara, ili je zlato bilo glavni dobitnik?

„U početku travnja zabilježen je „risk-off“ – uslijedile su cijene oporavka, osim na tržištu USD a i roba. Promjene američke politike – tarifa, fiskalne i bankovne regulative bazirane na Basel III – uz multilateralnu distanciranost, izazvale su preispitivanje USD a. Euro i drugi instrumenti oporavili su se, ali korelacija tržišta je drukčija nego ranijih mjeseci. Jasno je da evolucija eura nagovještava revalorizaciju američke politike“.

Euro je sada oko 1,15 američkih dolara. Je li to isto pitanje za stvarnu ekonomiju i izvoz? Jesu li rezervne kvalitete eura kompromitirane ovom jačinom?

„S razinama od 1,15 ne vidimo značajniji negativan učinak. Ne ciljati na tečaj – ali pratimo brzinu promjene. Ako bi došlo do pretjeranog rasta, ESB bi to analizirao. Dosadašnja evolucija eura bila je kontrolirana i povoljna za inflacijske ciljeve, što je razlog revidiranja niže projekcije za 2026.“.

Blanchard i Ubide ponovno su pokrenuli ideju europskog „safe asseta“. Vidite li mogućnost zajedničke emisije?

„Akademske ideje su korisne. Zajednička obveznica siguran instrument u atraktivnom tržištu. No, prije toga trebamo dublju integraciju – jedinstveno tržište, kapitalno i bankovno uređenje, usklađeniji fiskalni položaj. Ovi uvjeti još nisu ispunjeni“.

Povratak zlatnih rezervi iz SAD a – je li bilo razgovora?

„Nikakvih rasprava o tome nije bilo – rezerve su tu apsolutno sigurne.“

Novi predsjednik FED a – je li to pitanje?

„Ne znam tko će biti, ali očekujem kompetentnu i razumnu osobu.“

Lekcija iz visoke inflacije: treba se odlučno djelovati. Kako će se to reflektirati u novoj strategiji ESB-a?

„Inflacija danas nije ista kao prije pet godina. Strategija se neće mijenjati radikalno – riječ je o evoluciji koja reflektira promjene 2015–2025. Mada smatramo da definicija „cijene stabilnosti“ ostaje ista, alate ćemo nastaviti koristiti, ali s većom pažnjom na financijsku stabilnost i nuspojave. Globalna ekonomija se fragmentira – i to je novi okvir koji uzimamo u obzir.“

Što očekujete od nove strategije?

„Ne očekujem revoluciju, nego promišljenu evoluciju, jasniji fokus na promjene proteklih pet godina.“

U multipolarnom svijetu, kakvu ulogu vidi ESB u odnosu s Kinom i njezinom središnjom bankom?

„Kina je važan globalni partner – druga po veličini ekonomija. Postoje aranžmani poput swap linija. S trgovinom trebamo gledati holistički – bilateralna pregovaračka dinamika ne objašnjava sve učinke trgovinske diverzije. To ćemo pratiti i prilagođavati.“

Može li ESB surađivati s Narodnom bankom Kine (PBoC) na sustavima plaćanja – Kinezi imaju digitalni juan.

„ESB stoji iza digitalnog eura – javnog novca u digitalnom obliku, bez kamata, ne zamjenjuje gotovinu, ali je ključan za stabilnost. Ako građani sumnjaju u mogućnost pretvorbe računa u gotovinu, mogli bismo dobiti bank run – digitalni euro sprječava taj rizik.“

Ako je argument za digitalni euro jasan, zašto se ide sporo u Bruxellesu?

„Nadam se da ćemo uvjeriti zakonodavce – svaki njihov otpor treba vjerojatno racionalnu analizu. Mi smatramo da prednosti digitalnog eura za europski sustav plaćanja jasne i velika su – s vremenom će ga zakonodavci prihvatiti.“