Postavljeni cilj stope zaposlenosti u EU dostiglo 47 posto regija, u Hrvatskoj najveća zaposlenost u sjevernoj regiji

Stopa zaposlenosti u Europskoj uniji u 2024. godini bila je na povijesno najvišoj razini od 75,8 posto, što je 2,2 boda ispod cilja od 78 posto, koji je postavljen Akcijskim planom za europski stup socijalnih prava za 2030. godinu.

Gotovo polovica, točnije 46,5 posto svih regija EU na razini dve nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS 2), premašila je postavljeni cilj, pokazuju podaci Europskog ureda za statistiku, Eurostata.

„113 od 243 regije s dostupnim podacima dostigla je ili premašila cilj EU od 78 posto. Ovih 113 regija pronađeno je u klasterima, s visokim koncentracijama u Češkoj (svih osam regija), Danskoj (svih 5 regija), Njemačkoj (35 od 38 regija), Irskoj (sve tri regije), Nizozemskoj (svih 12 regija), Slovačkoj (tri od četiri regije) i Švedskoj (svih osam regija)“, navodi Eurostat.

Regije s najvišim stopama zaposlenosti u 2024. godini i jedine regije koje su zabilježile stope veće od 85 posto bile su arhipelag Åland u Finskoj (86,4 posto) Warszawski stołeczny, regija glavnog grada Poljske (86,2 posto), Bratislavský kraj, regija glavnog grada Slovačke (85,4 posto), Budimpešta, regija glavnog grada Mađarske (85,3 posto), Utrecht u Nizozemskoj (85,3 posto) te Praha, regija glavnog grada Češke (85,1 posto).

Jedna od četiri regije EU ili 65 od 243 regije s dostupnim podacima, imala je stopu zaposlenosti ispod 73,5 posto u 2024., a među njima su dvije regije u južnoj Italiji: Kalabrija (48,5 posto) i Kampanija (49,4 posto), zatim otočna regija Sicilija, također u južnoj Italiji (50,7 posto), regija glavnog grada Région de Bruxelles Capitale / Bruxelles Hoofdstedelijk Gewest u Belgiji (64,1 posto), Lazio u Italiji (69 posto), Wien u Austriji (70,6 posto) i Attiki u Grčkoj (71 posto).

Kad je riječ o podacima koji se odnose na Hrvatsku, najviše zaposlenih u 2024. godini imala je regija Sjeverne Hrvatske, sa 76 posto, zatim Jadranska Hrvatska sa 73,1 posto te Panonska Hrvatska sa 67,2 posto.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) na kraju 2024. godine u evidenciji je imao 1.708.872 osiguranika, što je za 59.995 ili 3,64 posto više nego krajem 2023. godine. Broj osiguranika krajem prosinca bio je za 101.138 ili 6,29 posto veći u odnosu na 31. prosinca 2022. godine, dok je u odnosu na prosinac 2021. godine broj osiguranika skočio za 137.200 ili 8,73 posto, podaci su HZMO-a s kraja 2024. godine.

Broj osiguranika indikator je razine zaposlenosti, a prema HZMO-ovim podacima, najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju 2024. evidentiran je u trgovini na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala, 252.550, prerađivačkoj industriji, 250.261, građevinarstvu, 152.345, te obrazovanju, 129.171.

U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, najveći porast broja osiguranika zabilježen je u građevinarstvu, 11.264, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, 7.364, trgovini, za 7.029, te javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju, za 6.331.

Mnoge regije s relativno niskim stopama zaposlenosti bile su ruralne, rijetko naseljene ili regije na periferiji EU, navodi Eurostat. Taj je obrazac bio posebno vidljiv u južnim regijama Španjolske i Italije, većem dijelu Grčke, nekim regijama Rumunjske i najudaljenijim regijama Francuske.

Tako su u skupini regija koje karakteriziraju relativno niske stope zaposlenosti, prema podacima Eurostata, bivša industrijska središta koja se nisu ekonomski prilagodila. Neka od njih su svjedočila negativnom utjecaju globalizacije na tradicionalne sektore svojih gospodarstava, poput rudarstva ugljena, čelika ili proizvodnje tekstila. Primjeri uključuju pojas regija koji se proteže od sjeveroistočne Francuske do Valonske regije (Belgija).