Poslovna aktivnost u eurozoni rasla je u studenom najbržim tempom u posljednje dvije i pol godine, nakon što je snažan uslužni sektor i više nego poništio slabosti u proizvodnji, pokazaju najnoviji podaci objavljeni u srijedu.
Kompozitni indeks menadžera u nabavci (PMI) eurozone, kojeg sastavlja S&P Global i koji se gleda kao dobar barometar ukupnog stanja gospodarstva, u studenom se popeo na 52,8, nakon 52,5 u listopadu, što je već šesto mjesečno povećanje zaredom.
Rezultati PMI indeks iznad 50,0 ukazuju na rast aktivnosti, dok ispod 50,0 upućuju na pad. “Uslužni sektor u eurozoni pokazuje jasne znakove oporavka,” rekao je u komentaru Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist hamburške banke HCOB.
“Snažni rezultati uslužnog sektora bili su dovoljni da se neutralizira pad u proizvodnom sektoru, što znači da je ukupni ekonomski output u eurozoni u studenom porastao nešto brže nego prethodni mjesec.” PMI u sektoru usluga popeo se na 53,6 prošlog mjeseca, nakon 53,0 u listopadu, time dosegavši najvišu razinu još od svibnja 2023.
U većina država obuhvaćenih istraživanjem zabilježena je ekspanzija ekonomske aktivnosti. Irska je predvodnik, sa najvećom stopom rasta u posljednje tri i pol godine. Španjolska je i dalje zadržala snažan rast unatoč nešto slebijem rezultatu u odnosu na listopad, a Italija je imala najveći rast od travnja 2023.
U Francuskoj se privatna poslovna aktivnost povećala po prvi put u 15 mjeseci, dok je u Njemačkoj na umjerenim razinama, nakon 29-mjesečnog vrhunca u listopadu. Proizvodni sektor, međutim, pokazuje probleme. U tvorničkoj proizvodnji je došlo do novog usporavanja rasta, na najnižu točku u devet mjeseci, i uz neznatni pad novih narudžbi.
Zaposlenost u eurozoni nastavila se povećavati u studenom, iako se brzina otvaranja novih radnih mjesta usporila. Uslužni sektor zadržao je zamah u zapošljavanju, dok su proizvodne tvrtke smanjile broj radnika po najvećoj mjesečnoj stopi još od travnja.
Poslovni optimizam se blago poboljšao, ali je još uvijek ispod povijesnog prosjeka, što ukazuje da su kompanije i dalje oprezne kad razmišljaju o budućim uvjetima poslovanja.
Što se inflacije tiče ulazni troškovi su rasli najbrže u posljednjih osam mjeseci, potaknuti novim rastom troškova nabave proizvođača i rastom troškova uslužnog sektora. Međutim, cijene koje kompanije naplaćuju svojim kupcima rasle su nešto blažim tempom, a inflacija proizvodnih cijena pala je na šestomjesečni minimum.
“Stopa inflacije u uslužnom sektoru, koju Europska središnja banka (ECB) posebno pažljivo prati, značajno je pala, u smislu prodajnih cijena.” rekao je De la Rubia.
U Njemačkoj, najvećem gospodarstvu eurozone, uslužni sektor porastao je već treći mjesec zaredom u studenom, iako nešto sporije nego mjesec ranije, zbog blažeg rasta u poslovanju i zapošljavanju.
Tako je PMI njemačkog uslužnog sektora pao na 53,1 u studenom, nakon maksimuma od 54,6 u listopadu. Zbog uslužnog sektora će rast njemačke ekonomije biti oko nule u zadnjem kvartalu godine, a kao razlog usporavanja gospodarstva analitičari vide oprezno ponašanje kućanstava i slabiju potrošnju, kao i produbljivanje recesije u proizvodnom sektoru.
Prošli mjesec je u Njemačkoj došlo i do blažeg rasta novog poslovanja i zapošljavanja, a očekivanja njemačkih kompanija pala su na najnižu razinu u proteklih pet mjeseci. Ipak, potražnja je ostala stabilna, a mnoga poduzeća navode snažniju potražnju klijenata kao ključni pokretač aktivnosti.
Očekuje se nastavak rasta uslužnog sektora do kraja godine, dok se za 2026. smatra da će se ekspanzivna fiskalna politika, kao i veći volumen investicija, preliti i na taj sektor.
U Francuskoj je sektor usluga dominantan, i tamo je također rastao više od očekivanja, dosegnuvši 15-mjesečni maksimum, ponajprije zbog zamaha u novom poslovanju, u tom drugom po veličini gospodarstvu eurozone.
Francuski PMI indeks uslužnog sektora tako je u studenom bio 51,4, što je rast u odnosu na 48,0 u listopadu. Radi se i o prvom ulasku u pozitivan teritorij od preko 50,0 bodova još od kolovoza 2024. Kompozitni PMI francuske ekonomije, koji uključuje i proizvodnju i usluge, također je ušao u pozitivu, popevši se na 50,4 u studenom, nakon 47,7 u listopadu.
Međutim, proizvodnja i dalje pada, što je povećalo jaz između ta dva sektora. “Konačno imamo neke pozitivne vijesti u Francuskoj. Prvi put u više od godinu dana povećao se ekonomski output u privatnom sektoru. Međutim, proizvodnja i dalje povlači sveukupne rezultate niže, nakon najvećeg mjesečnog pada u posljednjih devet mjeseci,” rekao je Jonas Feldhusen, ekonomist iz banke HCOB.
Pročitajte još:
Iako je oporavak uslužnog sektora pozitivan signal Feldhusen upozorava da tek ostaje za vidjeti radi li se o početku održivog oporavka ili je riječ tek o privremenom i prolaznom povećanju. Poslovna očekivanja su nešto bolja, ali su kompanije i dalje oprezne, jer se nadaju da će stabilnija politička atmosfera pomoći da se povećaju potrošnja kućanstava i poslovna ulaganja.
Zaposlenost u francuskom uslužnom sektoru blago se smanjila, suprotno trendu iz prethodna tri mjeseca. Pritisci konkurencije također ograničavaju prostor kompanijama da povećaju cijene, zbog čega se cijene outputa uglavnom ne mijenjaju, iako ulazni troškovi rastu.
