Poslodavci najviše traže strane radnike iz Srbije i BiH, ali njima Hrvatska više nije prvi izbor

Broj stranih radnika u Hrvatskoj povećava se gotovo svakodnevno, što sa sobom povlači i brojne probleme vezane uz njihovu integraciju. Neke od njih pokušalo se, u određenoj mjeri i uspjelo, riješiti izmjenama i dopunama Zakona o stranim radnicima, čiji je konačni nacrt usvojen u veljači.

“Integracija je važna zato jer je Hrvatska snažno pogođena fenomenom tzv. kružne migracije. On ukazuje na činjenicu da se brojni strani radnici tek privremeno zadržavaju u Hrvatskoj dok se kasnije, zbog nedovoljne integriranosti u naše društvo, vraćaju u zemlje polaska ili pak nastavljaju put prema Zapadnoj Europi. Problem integriranja stranih radnika iz izvaneuropskih zemalja donedavno je bio snažno povezan sa nepostojanjem državno subvencioniranih tečajeva hrvatskog jezika za strane radnike. Po tom pitanju u posljednje dvije godine napravljen je stanovit pomak, jer sada  kroz sustav vaučera Hrvatski zavod za zapošljavanje sufinancira poslodavcima tečajeve hrvatskog jezika za njihove strane radnike u iznosu od 50-70 posto”, istaknuo je dr. sc. Hrvoje Butković, znanstveni savjetnik u Institutu za razvoj i međunarodne odnose.

Vezano uz tu inicijativu HZZ-a postoji i jedan problem, a to je da se radi o vrlo ograničenom programu od samo 70 sati dok se u zemljama Zapadne Europe slični tečajevi nude u puno većoj satnici. Osim toga, navodi Butković, interes hrvatskih poslodavaca za ovaj vid osposobljavanja zasad nije velik.

“Kao pozitivno također se može se istaknuti da Hrvatska odnedavno s državama iz kojih nam dolaze strani radnici ubrzano sklapa bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju čime pridonosi poboljšanju materijalnog i društvenog statusa ove kategorije radnika. U skoroj budućnosti takve sporazume Hrvatska bi trebala sklopiti sa svim državama iz kojih primamo radnike”, najavio je i pojasnio kakve sve promjene donosi izmijenjeni Zakon o strancima.

“Izmjenama Zakona o strancima pojednostavljeni su administrativni procesi i uvedena je određena fleksibilnost u radno-pravni status stranih radnika. Zakon o strancima tako sada omogućava stranim radnicima da nakon godine dana rada u Hrvatskoj promijene poslodavca u zanimanju za koje im je izdana radna dozvola, bez ishođenja nove. Ako se radi o promjeni zanimanja kod istog poslodavca traži se mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali ga oni u pravilu ishoduju u roku od nekoliko dana. Produženo je trajanje radnih dozvola za strane radnike s jedne na maksimalno tri godine, za sezonce sa šest na najviše devet mjeseci. To je vrlo važan aspekt ovih izmjena jer će se tim putem administrativno rasteretiti MUP i Hrvatski zavod za zapošljavanje te ujednačiti vremensko razdoblje izdavanja radnih dozvola. Dosadašnja praksa bila je da se na radnu dozvolu u Zagrebu čekalo dva-tri mjeseca, a u Varaždinu 20-30 dana. Važno je i to da strani radnik temeljem ovih izmjena ima pravo biti prijavljen na Zavodu za zapošljavanje i tamo tražiti novi posao u roku od 60 dana”.

Još jedno od bitnih pitanja svakako se odnosi i na banke, odnosno na mogućnost otvaranja računa za strane državljane.

Prema hrvatskom zakonodavstvu i pravilima HNB-a, strani državljani imaju pravo otvoriti tekući ili žiro račun u bilo kojoj komercijalnoj banci u Hrvatskoj. Butković im savjetuje da prvo otvore OIB u Poreznoj upravi jer to je temelj za sve druge registracije.

Upit o tome postavili smo i samim bankama pa su nam tako iz Zagrebačke banke odgovorili da je otvaranje računa i poslovnog odnosa kod njih dostupno svim klijentima, neovisno iz koje države dolaze.

“Za sve klijente, pa tako i strane državljane, primjenjuju se pravila propisana Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Klijenti su, pri otvaranju poslovnog odnosa, dužni predočiti važeći identifikacijski dokument, boravišne dokumente (ako imaju boravište u Hrvatskoj) te navesti razlog otvaranja računa. Također, prilikom otvaranja poslovnog odnosa/računa ispunjava se KYC (know your customer) upitnik i po potrebi drugi obrasci banke”, rekli su nam iz Zabe i dodali da kontinuirano bilježe rast broja stranih državljana među novim klijentima.

“Više od 10 posto svih novih klijenata čine upravo stranci. Naši klijenti dolaze iz više od 20 država diljem svijeta, od susjednih BiH i Srbije pa sve do Indije, Nepala i Filipina”.

Ni Raiffeisenbank Austria d.d. ne postavlja posebne uvjete za otvaranje računa stranim državljanima.

Račun se, objasnili su za Financije.hr, može otvoriti poslovno sposobnoj domaćoj i stranoj fizičkoj osobi – potrošaču, koja sklopi s bankom ugovor o otvaranju i vođenju računa. U svrhu otvaranja računa vlasnik mora banci dostaviti dokumentaciju koja omogućuje njegovu identifikaciju kao i identifikaciju osoba ovlaštenih za raspolaganje sredstvima na računu i sve potrebne podatke i dokumentaciju u skladu s važećim propisima.

“Strani radnici u OTP banci mogu otvoriti račun za priljev sredstava od plaća i drugih stalnih primanja. Za otvaranje računa potreban je OIB i važeći identifikacijski dokument klijenta. Vlasniku računa izdaje se debitna kartica za raspolaganje sredstvima na bankomatu/POS-u, a po računu je moguće provoditi sve transakcije – podizati odnosno uplaćivati gotovinu, primati uplate na svoj račun i obavljati isplate, bezgotovinska plaćanja i prijenose. Također, vlasnici računa mogu ugovoriti OTPgo digitalno bankarstvo”, objasnili su iz OTP banke.

Strani državljani mogu otvoriti račun i u Erste banci. Prilikom otvaranja računa, potrebno je predočiti hrvatski OIB, važeći osobni dokument (osobna iskaznica, putovnica, dozvola boravka), porezni broj iz svoje države i dokumentaciju kojom dokazuju zbog čega otvaraju račun u Hrvatskoj. To se odnosi, primjerice, na potvrdu o školovanju, ugovor o radu ili potvrdu poslodavca, vlasnički list nekretnine u Hrvatskoj i slično.

“Također, kako bismo stranim radnicima olakšali otvaranje računa u Erste banci, preveli smo informacije na jezike zemalja iz kojih najčešće dolaze. Dodatno, uz račun, svi mogu besplatno koristiti i mobilno i internetsko bankarstvo”, ističu u Erste banci.

Kada su u pitanju strani radnici, ugodna i pozitivna iskustva u suradnji s bankama ima i agencija Job Hunter.

“Banke ne prave razliku između hrvatskih i stranih radnika. Strani radnici u Hrvatskoj u bankama otvaraju tekuće račune kao i svi ostali zaposlenici u Hrvatskoj. Banke imaju razumijevanja za jezične barijere stranih radnika pa pronalaze alate kako da im pomognu. Posljednji takav primjer je mobilna poslovnica jedne banke koja je došla na otok na kojem radi veliki broj stranih radnika te im u kratkom roku otvorila tekuće račune i pomogla u razjašnjavanju svih nedoumica”, rekla je suvlasnica agencije Manuela Vukelić.

Job Hunter, kao i svaka ozbiljna tvrtka, provjerava poslovne partnere s kojima započinje suradnju.

“Radnicima koji se zapošljavanju kroz ustupanje ili posredovanje agencije Job Hunter želimo osigurati sva prava i uvjete koja imaju iz Zakona o radu, kao i svi zaposlenici u Hrvatskoj. S novim odredbama Zakona o strancima upoznali smo sve naše partnere i zahvalni smo na njihovom razumijevanju te su i oni pokazali dobru namjeru da radnicima iz trećih zemalja omoguće primjerene uvjete rada i primjerenu plaću te uvjete smještaja i života u Hrvatskoj. Provjeru poslodavaca olakšale su izmjene Zakona o strancima te je i u sustavu pooštren sustav provjera o ispunjavanju uvjeta iz tog Zakona”.

Inače, iz Job Huntera ističu kako poslodavci i dalje najviše traže radnike iz našeg susjedstva, Srbije i Bosne i Hercegovine. Međutim, radnicima iz tih zemalja Hrvatska više nije prvi izbor.

“Ustupamo i zapošljavamo radnike iz brojnih zemalja, a u posljednje vrijeme porasla je potražnja za građevincima iz Uzbekistana, koji su se pokazali jako dobri u tim poslovima. Poslodavci žele zaposliti radnike što je prije moguće, ali taj proces ne ovisi o našoj agenciji, jer je sustav zagušen te su pooštreni kriteriji za izdavanje radnih dozvola. Zbog toga je proces usporen pa se izdavanje radnih dozvola zna otegnuti i na nekoliko mjeseci”.

Najveći nedostatak radne snage, svjedoči Manuela Vukelić, i dalje je u djelatnostima turizma i građevine. Taj nedostatak još je i izraženiji jer zbog sporosti sustava i uslijed izmjena Zakona o strancima agencije i poslodavci nisu uspjeli zaposliti očekivani broj radnika. Zbog nedostatka radnika, poslodavci su, osobito u turizmu, morali smanjiti obim svog posla, a radovi u građevini su usporeni.

Redovno se može pročitati i kako je većina stranih radnika u Hrvatskoj niskokvalificirana, što nam je potvrdio i Hrvoje Butković.

“Velika većina stranih radnika obavlja poslove niže kvalifikacije iako postoje i visokokvalificirani pojedinci, premda su oni u značajnoj manjini. Na žalost, nema precizne javno dostupne statistike o obrazovnim razinama stranih radnika u Hrvatskoj. Određene institucije te podatke prikupljanju, ali ih za sada ne objavljuju. U budućnosti će se svakako trebati osmisliti posebna politika za privlačenje upravo visokokvalificiranih radnika s obzirom da se globalno nalazimo u tranziciji prema gospodarstvu temeljenom na znanju. Hrvatska je tu nažalost tek na početku na što između ostalog ukazuje relativno nizak postotak stranih studenata na našim sveučilištima. Njihov se broj neće povećati bez kvalitetnog plana internacionalizacije hrvatskih studijskih programa i uvođenja posebnih viza za strane studente čime bi se olakšale brojne administrativne procedure”.

Završno, provjerili smo i doživljavaju li strani radnici Hrvatsku još uvijek kao “usputnu postaju”, odnosno raste li broj onih koji se u Lijepoj našoj planiraju nastaniti za stalno.

“Na to pitanje je teško odgovoriti. Strani radnici koji dolaze u Hrvatsku kao motiv dolaska najčešće ističu kako žele osigurati bolji život za cijelu obitelj te većina ima snažne veze sa svojom obitelji. Primjećujemo kako radnici koji su pronašli posao u Hrvatskoj u našu zemlju nastoje dovesti i nekog člana obitelji, suprugu ili supruga, odraslu djecu ili kojeg drugog člana uže obitelji. Iako se nisu uspjeli u potpunosti integrirati u društvo neki od njih izražavaju i želju da ostanu živjeti u Hrvatskoj, ali zasada ne vjerujemo da će to biti masovna pojava”, smatra Manuela Vukelić.