Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj među višima u EU

Porezno opterećenje rada svodi se na porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje i to varira dosta diljem Europske unije (EU).

U prošloj godini je taj teret koji se kategorizira kao prosječan osobni porez izražen kao postotak bruto plaće značajno promijenjen u nekim zemljama, bilo povećanjem ili smanjenjem.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Eurostata, osobna porezna stopa je varirala od 4,1 posto na Cipru do 35,7 posto u Danskoj. U analizu su obuhvaćene zemlje EU-a, zatim one koje čine EFTA-u (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska), Ujedinjeno Kraljevstvo i Turska.

Socijalni doprinosi su varirali od nula posto u Danskoj do 29,9 posto u Rumunjskoj i 23,6 posto u Sloveniji.

Kombinacija dva navedena elementa daje prosječnu osobnu poreznu stopu koja je onda s 15,6 posto bila najniža na Cipru a s 39,7 posto najviša u Belgiji. To znači da u Belgiji dva od pet eura bruto plaće odlaze na porez.

U sedam zemalja EU-a prosječna osobna porezna stopa je bila viša od trećine bruto plaće. Osim Belgije to je još slučaj u Litvi (38,2 posto), Njemačkoj (37,4 posto), Rumunjskoj (36,9 posto), Danskoj (35,7 posto), Sloveniji (35,6 posto) te Mađarskoj (33,5 posto).

U još pet zemalja stopa je bila iznad 30 posto. To su Austrija (32,7 posto), Luksemburg (32,1 posto), Hrvatska (30,9 posto), Italija (30,4 posto) te Finska (30,3 posto).

Sve to znači da u 12 zemalja EU-a najmanje tri od 10 eura bruto plaće odlazi na porez na dohodak i socijalne doprinose. Ovi postotci su izračunati na temelju prosječne plaće zaposlene osobe bez eventualnih olakšica kao što je, recimo, olakšica na uzdržavane članove obitelji.

Cipar i Švicarska su jedine zemlje gdje prosječna osobna porezna stopa ne prelazi 20 posto bruto plaće. Ta je brojka ispod 25 posto u Estoniji, Češkoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Velika razlika između Njemačke s 37,4 posto i Ujedinjenog Kraljevstva s 21,4 posto leži u jazu u doprinosima za socijalnu sigurnost. U Njemačkoj ti doprinosi čine petinu bruto plaće, u Ujedinjenom Kraljevstvu tek nešto više od dvadesetine.

Hrvatska je, dakle, na desetom mjestu među analiziranih 32 zemlje i u našem je slučaju osobna porezna stopa 10,9 posto bruto plaće, a na socijalne doprinose odlazi 20 posto bruto plaće.

U prošloj godini u tri zemlje EU-a – Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj – nije bilo promjena u prosječnoj osobnoj poreznoj stopi. U većini zemalja promjene su bile minimalne, do dva posto, no ima nekih u kojima su osjetnije.

U Hrvatskoj, kako se vidi prema podacima OECD-a došlo je do povećanja od 1,1 posto.

Italija je zabilježila najveći rast porastom prosječne osobne porezne stope za 7,5 posto ili više od dva postotna boda na 30,4 posto. Na Cipru je rast bio 6,9 posto, a u Sloveniji, Estoniji i u Češkoj iznad četiri posto.

U Ujedinjenom Kraljevstvu došlo je do pada od 8,6 posto, u Portugalu od osam posto, a u Švedskoj i Danskoj za po 3,7 posto.

Kako već napomenusmo, obiteljska situacija utječe na prosječnu osobnu poreznu stopu jer samci plaćaju najviše.