Zbog sukoba na Bliskom Istoku Katar je obustavio proizvodnju ukapljenog plina, a trebat će tjedni da se proizvodnja ponovno pokrene. Uz to, plovidba Hormuškim tjesnacem je otežana, a upravo tom rutom prolazi otprilike jedna petina ukapljenog prirodnog plina. Kako će se to odraziti na Europu te koje bi zemlje mogle biti najviše pogođene?
Normalizacija isporuka ukapljenog plina iz Katra mogla bi potrajati nekoliko tjedana, pa čak i do mjesec dana, s obzirom na složenost ponovnog pokretanja proizvodnih i logističkih lanaca u sektoru ukapljenog prirodnog plina.
Državna energetska kompanija QatarEnergy u međuvremenu je proglasila višu silu. Takav potez tvrtku privremeno oslobađa ugovornih obveza isporuke energenata jer se radi o izvanrednim okolnostima koje su izvan njezine kontrole.
Europska komisija tvrdi da straha od nestašica plina – nema. No, već su reagirala tržišta na kojima se trguje energijom. Nizozemska referentna vrijednost TTF-a – primarna referentna vrijednost cijena prirodnog plina diljem Europe, koju koriste trgovci, komunalna poduzeća i vlade za sklapanje ugovora – porasla je posljednjih dana, odražavajući zabrinutost tržišta zbog smanjene globalne opskrbe LNG-om.
Sjedinjene Američke Države najveći su svjetski proizvođač LNG-a i njihovi pogoni za izvoz LNG-a rade gotovo punim kapacitetom. Uz to, većina proizvodnje vezana je dugoročnim ugovorima. Za nadoknadu većih količina u opskrbi, procjenjuje se da je dostupno oko 5 posto dodatnog obujma.
Katar čini 20 posto globalnog izvoza ukapljenog plina, i prvenstveno opskrbljuje azijska tržišta: Kinu, Japan, Indiju i Južnu Koreju, ali dijelom i Europu. Neke europske zemlje bit će više izložene poremećajima u opskrbi jer su oslanjaju na katarski LNG ili su im rezerve neuobičajeno niske.
Najveći uvoznici LNG-a u Europi su Francuska, Španjolska, Italija, Nizozemska i Belgija. Od tih pet zemalja, Italija i Belgija suočavaju se s najvećim pritiskom zbog veće ovisnosti o katarskom ukapljenom plinu. Prošle je godine katarski plin činio oko 30 posto talijanskog uvoza LNG-a i 8 posto belgijskog. Francuska i Španjolska, više se oslanjaju na pristup norveškim izvorima.
Iako Poljska nije među pet najvećih uvoznika ukapljenog plina u Europi, 17 posto njezinog uvoza plina u prošloj godini došlo je iz Katra, što ukazuje na moguće probleme u opskrbi, ako se oduži prekid proizvodnje.
No popunjenost skladišta znatno je bolja: u Italiji iznosi 47 posto, odnosno u Poljskoj 50 posto. Španjolske su rezerve na 56 posto kapaciteta.
Prekide u opskrbi neće osjetiti Portugal, koji od 2020. više ne nabavlja plin iz Katra. Glavni dobavljači u 2025. bili su Nigerija i Sjedinjene Američke Države, sa sigurnim rutama daleko od Hormuškog tjesnaca. Uz to, zapunjenost kapaciteta im je veća od 76 posto.
I u Hrvatskoj zapunjenost skladišta plina iznosi trenutačno tek 10 posto, potvrdili su za Financije.hr iz tvrtke Podzemno skladište plina (PSP). Uz to, najavljuju će 30. ožujka napraviti redovito godišnje HD mjerenje, koji se planira pri kraju ciklusa povlačenja. Sukladno tome, postrojenje PSP-a Okoli stajat će od 30. ožujka u 6 sati do 3. travnja 2026. u 6:00 h, u trajanju od 96 sati.
No, pri tom treba napomenuti da je dostava ukapljenog plina redovita, a Hrvatska iz Katra uvozi relativno malu količinu plina.
Susjedna Slovenija, potaknuta nedavnim događajima, već je osnovala krizni tim za praćenje stanja na energetskim tržištima. U radu kriznog tima sudjelovat će predstavnici Ministarstva okoliša, klime i energije, energetskih kompanija te regulatornih tijela. Krizni tim pratit će tržišna kretanja, pravodobno razmjenjivati informacije između ključnih institucija te izraditi mogući scenarija u slučaju pogoršanja situacije na energetskom tržištu. Ističu radi se o preventivnoj mjeri, a ne o reakciji na krizno stanje.
Poslali smo upit hrvatskom Ministarstvu gospodarstva treba li niska zapunjenost skladišta plina u Okolima zabrinjavati građane i poduzeća u Hrvatskoj, te koja će biti daljnja strategija, no do trenutka dovršetka ovog teksta odgovor nismo dobiti.
Pročitajte još:
Europska komisija već je reagirala i sazvala koordinacijske skupine. Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen najavio je da će se povećati isporuke iz Azerbajdžana putem Južnog plinskog koridora.
Ako se situacija pogorša, Bruxelles će biti spreman aktivirati mjere uzajamne pomoći. Raspravlja se o zajedničkom programu kupnje LNG-a, privremene mjere zaštite cijena i mehanizme financijske potpore za države članice koje bi mogle osjetiti krizu.
Europska komisija najavila je da će nastaviti pratiti stanje, a ako bude potrebno, reagirat će odobrenjem državne pomoći ili lakšim prekograničnim dijeljenjem uskladištenih kapaciteta.
