Hrvatska bi, ako je suditi po nedavnim riječima premijera Andreja Plenkovića, mogla iduće godine završiti proces pregovora za pristupanje Organizaciji za europsku suradnju i razvoj (OECD) koja tradicionalno krajem godine najavljuje prognoze gospodarskog rasta za svoje članice u iduće dvije godine.
OECD za eurozonu uglavnom vidi stabilan rast u 2026. i 2027. Nakon očekivanih 1,3 posto u ovoj godini on bi u idućoj trebao biti na 1,2 posto, a onda u 2027. na 1,4 posto.
U svom izvješću OECD navodi kako očekuje da umjetna inteligencija i poboljšani financijski uvjeti budu pokretači svjetskog rasta u idućim godinama, no unatoč tome neki rizici su izraženi poput slabosti tržišta rada.
Za ovu godinu uvjerljivo najveći rast u eurozoni prognozira se za Irsku od čak 10,2 posto zbog snažnog farmaceutskog izvoza uoči uvođenja američkih carina od 100 posto na lijekove s datumom 1. listopada premda Europska unija (EU) tvrdi da stopa ostaje na 15 posto sukladno ranijem trgovinskom dogovoru. Za iduću prognoza za Irsku je rast od 2,1 posto i onda od 2,8 posto u 2027. Treba napomenuti da su brojke za Irsku zbog strukture ekonomije ponekad iskrivljene jer multinacionalne tvrtke registrirane u toj zemlji tamo knjiže i ukupan profit.
Zemlja EU-a koja ima najbolje prognoze rasta u izvješću OECD-a je Poljska čija ekonomija bi trebala ekspandirati 3,3 posto ove godine, zatim 3,4 posto iduće i 2,7 posto u 2027. Za Finsku, s druge strane, ne predviđa se nikakav rast u ovoj godini, a onda rast od 0,9 posto u 2026. i 1,7 posto u 2027. To je jedina zemlja eurozone i OECD-a za koju se ne očekuje gospodarski rast u 2025.
Samo Poljska, Turska i Litva bi u idućoj godini u Europi trebale imati rast veći od globalnog prosjeka od 2,9 posto.
OECD nije iznio prognoze za Hrvatsku budući da još nije članica te organizacije, no hrvatska Vlada vjeruje da bi nakon očekivanog rasta od 3,2 posto u ovoj godini on mogao iznositi 2,7 posto, a onda u 2027. 2,5 posto. Dakle, postupno usporava.
Od najvećih europskih gospodarstava najbolje stoji Španjolska. Za nju je prognoza rasta u ovoj godini 2,9 posto, pa onda 2,2 posto u idućoj i 1,8 posto u 2027. Za Njemačku je brojka 0,3 posto u ovoj, jedan posto u 2026. i 1,5 posto u 2027. Francuska bi trebala nakon 0,8 posto u 2025. doći na jedan posto u iduće dvije godine, a za Italiju se očekuje postupni minimalni rast od 0,5 posto u ovoj prema 0,7 posto u 2027.
Slovenija ima dosta dobru prognozu jer bi nakon tek 0,9 posto ove godine rast trebao ubrzati na 2,3 posto u nadolazeće dvije.
“U Španjolskoj će snažno otvaranje novih radnih mjesta i realan rast plaća nastaviti podržavati osobnu potrošnju. Rast investicija će biti poduprt provedbom Plana za oporavak i otpornost i nižim troškovima financiranja”, smatraju u OECD-u.
Izloženost Španjolske američkim carinama je ograničena jer robni izvoz u SAD predstavlja tek 1,1 posto bruto društvenog proizvoda.
OECD napominje i da će fiskalna ekspanzija u Njemačkoj osnažiti gospodarsku aktivnost, dok će s druge strane fiskalna konsolidacija u Francuskoj i Italiji negativno djelovati na rast.
Najveći rast među europskim zemljama obuhvaćenim prognozom imat će Turska, i to nakon 3,6 posto u ovoj godini brojka će pasti na 3,4 posto u idućoj da bi onda opet narasla na četiri posto u 2027.
Pročitajte još:
Što se tiče SAD-a, OECD očekuje ovogodišnji rast od dva posto, a onda blago usporavanje na 1,7 posto u 2026. i ponovno blago ubrzanje u 2027. na 1,9 posto.
Za Kinu, koja nije članica OECD-a no jest skupine G20, predviđanje je rast od pet posto u ovoj godini, zatim 4,4 posto u idućoj i 4,3 posto u 2027. Rusija pak, koja također spada u G20, bi trebala imati gospodarski rast od 0,7 posto u ovoj godini te 0,5 i 0,6 posto u nadolazeće dvije.
