Poduzetnici bi trebali obratiti pažnju na porezne promjene: Rastu minimalci, ukidaju se olakšice za mlade…

Može se raspravljati je li se u Hrvatskoj uopće događaju porezne reforme ili je zapravo uvijek riječ o određenim izmjenama i prilagođavanju već uhodanog poreznog obrasca, a kad je riječ o ovoj godini i poreznim izmjenama koje se tiču poduzetnika nije ih bilo previše, ali ipak vrijedi na nekoliko njih skrenuti pozornost.

O tome smo priupitali Bruna Cvitanovića, direktora tvrtke Brojevi d.o.o. koja se bavi računovodstvenim uslugama za mala i srednja poduzeća. On nam je nabrojao nekoliko izmjena na koje bi poduzetnici trebali obratiti pažnju:

• Rast praga za ulazak u sustav PDV-a: Prag za ulazak u sustav PDV-a raste na 60 tisuća eura, a vrijedi za fizičke i pravne osobe. Poduzetnici koji nisu u 2024. imali isporuke veće od 60 tisuća eura mogli su do 15. siječnja nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a uz izuzetak onih koji su se tijekom prošle godine dobrovoljno upisali u registar obveznika.

• Nova minimalna plaća za zaposlene članove uprave i direktore: Od ove godine minimalna bruto plaća zaposlenog člana uprave ne može biti niža od 1.168,70 eura, a to je 154,70 eura više naspram prošle godine. To znači da se minimalni godišnji trošak direktorske plaće povećava na 16,338,48 eura. Ako je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme treba platiti razliku između obračunatih doprinosa i doprinosa prema minimalnoj mjesečnoj osnovici. Budući da se povećava minimalna bruto plaća direktora, odnosno zaposlenog člana uprave, raste i mjesečni trošak poreza i doprinosa za direktora. Tako u 2025. godini on iznosi minimalno 493,70 eura u sredinama s minimalnom stopom poreza na dohodak i može rasti do okvirnih 507,55 eura za pojedince koji borave ili prebivaju u Zagrebu.

• Nova minimalna plaća za 2025. godinu: Iznos minimalne bruto plaće radnika je 970 eura za puno radno vrijeme, a počinje se obračunavati za siječanj što znači da se u najvećem broju slučajeva isplaćuje u veljači. To je rast od 15,4 posto ili 130 eura u odnosu na 2024. A zanimljivo je i da je 80 posto viša no 2020. godine.

• Povećanje neoporezive osnovice i neoporezivih primitaka: Osnovni odbitak je porastao od 1. siječnja s 560 na 600 eura. U skladu s tim rastu i osobni odbici vezani za uzdržavane članove obitelji što onda povećava neto iznos plaće za jedan dio zaposlenika. Također se povećava osnovica za ulazak u viši razred oporezivanja s 50.400 eura na 60 tisuća eura godišnje. Idući mjesec bit će objavljeni novi iznosi stopa poreza na dohodak po gradovima i općinama.

• Ukidanje olakšice za zapošljavanje mladih osoba: Tom se olakšicom, koja više ne vrijedi od 1. siječnja, poslodavce oslobađalo plaćanja doprinosa na plaću tijekom prvih pet godina zaposlenja ako su zapošljavali nezaposlene osobe mlađe od 30 godina. Nema retroaktivnog djelovanja, pa svi poslodavci koji su takvu osobu zaposlili do 31. prosinca 2024. mogu nastaviti koristiti tu mjeru do isteka predviđenog razdoblja.

Jasno je, dakle, da, premda ima zanimljivih izmjena koje će se odraziti na financijski aspekt poslovanja, ove godine porezne promjene ne zadiru dublje u glavne alate oporezivanja usmjerenih prema tvrtkama.

To nam je potvrdio i predsjednik udruge Hrvatski računovođa Vlado Brkanić.

“Što se tiče oporezivanja tvrtki, tu nema većih promjena. Porez na dobitak je i dalje bez promjene, osnovica nije mijenjana, nema novih oslobođenja ili smanjenja poreznog tereta. Poslovni teret su povećane minimalne plaće,  povećani su neoporezivi primici zaposlenika  i troškovi usklađenja računalnih programa zbog promijenjenih elemenata kod obračuna plaća. Za poduzetnike je pomicanje praga za ulazak u sustav PDV-a gotovo nebitno osim onih koji pružaju takve usluge koje nemaju materijalnu komponentu. Naime, biti u sustavu PDV-a je prednost jer PDV iz nabave možete vratiti, a PDV na prodaju prevaljujemo na kupca”, kazao je za Financije.hr Brkanić.

No, ono što ističe je da opterećenje postaje porez na nekretnine.

“Porez na nekretnine postaje opterećenje za one koji gotove nekretnine neće moći prodati u roku od šest mjeseci od dobivanja uporabne dozvole. Plaćat će porez na nekretnine ako je trgovačko društvo dio svojih zarada investiralo u nekretnine koje drži radi čuvanja vrijednosti kapitala, a ne radi iznajmljivanja. Prirodno je bilo da poduzetnici odlučuju o načinu zaštite kapitala, pa u tom smislu je predviđena i bilančna pozicija ‘ulaganje u nekretnine’. Sada smo od Vlade dobili ‘šamar’ i porezni teret jer se moramo osvijestiti kako takvo ulaganje nije dobro jer sprečavamo priuštivo stanovanje. Žalosno da se na taj način vodi ekonomska politika”, smatra Brkanić.

On je nezadovoljan i rokovima usvajanja i objavljivanja donesenih poreznih promjena.

“Vlada nas prisiljava na primjenu onih normi koje su trebale biti objavljene do 31. 12. u podzakonskim aktima, a koji do danas nisu objavljeni. U uređenim i politički normalnim državama takve promjene u poreznom sustavu donose se barem dva mjeseca prije početka primjene, primjerice do kraja listopada, kako bi se mogle obaviti računalne prilagodbe, lokalne zajednice donijeti svoje odluke o porezima, računovođe se upoznati sa smislom i tehnikom primjene i slično”, napominje Brkanić.

Dodaje i kako uvedeni porez na nekretnine nije zapravo porez na nekretnine već na bogatstvo i uštede.

“Stvarni porez na nekretnine bio bi kada bi ga plaćala svaka pravna ili fizička osoba, od stana i kuće u kojoj živi  pa sve dalje. Tako je to na primjer u Njemačkoj. Ovako je to udar na one koji su investirali u taj oblik imovine koji im figurira kao višak. Nakon što su bili plaćeni svi porezi – na dohotke, porez na promet, PDV – sada još i ovo. Jedino razumijem porez na dohodak od  iznajmljivanja koji je primjeren jer nekretnina stvara novac, odnosno dodanu vrijednost”, pojašnjava.

Ocjenjuje da će paušalno oporezivanje nekretnina izazvati silne nepravde jer svaka nekretnina ima drukčiju vrijednost, a osnovica se temelji na jedinici površine, odnosno kvadraturi.

Nezadovoljni jednim aspektom poreznih izmjena bili su i u udruzi Glas poduzetnika tvrdeći da izmjene i dopune Općeg poreznog zakona predviđaju uvođenje osobne odgovornosti članova društava kapitala za porezne obveze njihovih tvrtki.

“Prema izmjenama tog zakona, članovi društava kapitala (j.d.o.o., d.o.o. i d.d.) postaju solidarni jamci za porezne obveze društva, što znači da će njihova osobna imovina biti ugrožena zbog poslovnih poteškoća društva, čak i ako sami nisu izravno odgovorni”, naveli su u priopćenju krajem prosinca.

No, iz Porezne uprave odmah su reagirali rekavši da odgovornost članova društava kapitala nije novost niti se sada uvodi, već postoji još od 2012. godine. Tako se zakonom smatra da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva ako ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća.

Pitali smo Poreznu upravu za podatak o postotku poreznih obveznika među pravnim osobama koje nisu u prošloj ili 2023. godini uredno podnijeli poreznu prijavu te o iznosu izrečenih kazni, no nismo dobili odgovor.