Najnovije istraživanje Eurobarometra je pokazalo dosad najveću potporu euru kao valuti u Europskoj uniji (EU) jer je gotovo tri četvrtine ili 74 posto ispitanika iskazalo potporu ekonomskoj i monetarnoj uniji s jedinstvenom valutom.
U 22 zemlje EU-a, odnosno 20 zemalja članica eurozone te Rumunjskoj i Mađarskoj, većina građana iskazala je pozitivno stajalište o euru. Negativno stajalište prevladava u Poljskoj, Bugarskoj, Švedskoj, Danskoj i Češkoj. Unutar same eurozone podrška je na 82 posto što je dosad drugi najviši zabilježeni postotak.
Zanimljivo je da u Bugarskoj, zemlji koja od 1. siječnja preuzima euro, potporu zajedničkoj valuti iskazuje tek 42 posto građana, dok ih je 49 posto protiv, a devet nije sigurno. Vrlo je moguće da je to pod utjecajem nezadovoljstva i prosvjeda protiv vlade koja je odstupila par tjedana prije uvođenja eura.
Istraživanje Eurobarometra provedeno je u razdoblju od 9. listopada do 5. studenoga u svim zemljama članicama, a u intervjue je bilo uključeno 26.445 europskih građana.
Hrvatska je članica eurozone u kojoj je najslabija podrška jedinstvenoj valuti premda je većina građana podupire. Naime, 63 posto anketiranih hrvatskih građana se izrazilo pozitivno o euru, dok ih je 36 posto imalo negativno mišljenje. Tek jedan posto nije bio siguran što misliti.
Na potpuno drugoj strani, odnosno pri vrhu ljestvice, je Slovenija gdje 90 posto građana podržava euro, a samo devet posto je protiv njega. Slovenija je peta po stupnju potpore, iza Malte, Irske, Portugala i Luksemburga. Na Malti je potpora 93 posto uz tek šest posto građana koji o euru nemaju dobro mišljenje.
U Njemačkoj i Španjolskoj je potpora na 86 posto, u Italiji je 78 posto, a među velikim ekonomijama EU-a najmanja je u Francuskoj gdje je 76 posto. U Mađarskoj više građana ima pozitivno mišljenje o euru no što je slučaj u Austriji i Hrvatskoj. U Mađarskoj je potporu iskazalo 72 posto, a u Austriji 71 posto ispitanika.
Uvjerljivo najmanju potporu daju češki građani gdje tek 30 posto ljudi ima pozitivno mišljenje o euru, a 67 posto je protiv njegova korištenja.
Kad je riječ o percepciji stanja u europskom gospodarstvu, stajališta su podijeljena jer 46 posto Europljana misli da je ono dobro i isti postotak misli da je ono loše. Pritom 49 posto smatra da će ekonomska situacija ostati stabilna u idućih 12 mjeseci.
Slovenija i Hrvatska mijenjaju pozicije kad je riječ o pitanju povjerenja u EU i njegove institucije. Naime, u Hrvatskoj se 55 posto građana pozitivno izjasnilo u tom smislu, a 41 posto ne, dok je u Sloveniji pozitivno stajalište imalo 40 posto ispitanika naspram 55 posto onih koji nemaju povjerenja. Najveći stupanj povjerenja od 71 posto iskazali su građani Portugala.
Opet otprilike tri četvrtine ili 74 posto europskih građana smatra da je njihova zemlja imala koristi od članstva u EU. Pritom ih 21 posto misli da nije, a pet posto kaže da ne zna. Najveći postotak, kao kod eura, i ovdje je na Malti gdje 96 posto građana misli da njihova zemlja ima koristi od članstva.
U Hrvatskoj je tu postotak također dosta visok s brojkom od 84 posto i čak je za dva postotna boda viši no u Sloveniji.
Da im članstvo u EU donosi koristi najmanje su uvjereni u Francuskoj, Austriji i Bugarskoj. U Francuskoj je pozitivno stajalište imalo 61 posto ispitanika, u Austriji 60 posto te u Bugarskoj 54 posto.
Što se budućnosti EU-a tiče, najoptimističniji su u Danskoj. U toj zemlji pozitivno u tom smislu razmišlja 77 posto građana i tek 19 posto ne vidi dobre perspektive za EU. U Hrvatskoj je 66 posto optimista i 33 posto pesimista. U Sloveniji je 64 posto onih koji vide dobru budućnost za EU i 34 posto onih koji ne.
Najveći su pesimisti Francuzi gdje tek 41 posto građana vidi dobru budućnost za EU. No, moguće je da tamošnja izazovna politička i proračunska situacija bitno utječe na izjašnjavanje građana.
Hrvati su na vrhu ljestvice u izjašnjavanju o tome hoće li ekonomska situacija u EU ostati otprilike ista u idućih 12 mjeseci. Naime, 31 posto misli da će biti bolja, 45 posto smatra da će ostati nepromijenjena, a 21 posto vjeruje da će se pogoršati.
U Italiji su slično optimistični i po tome je ta zemlja odmah iza Hrvatske. Najmanje su optimistični što se kratkoročne perspektive tiče na Malti gdje tek 10 posto misli da će se ekonomska situacija poboljšati, dok ih 50 posto vjeruje da će ostati ista i 21 posto da će biti gora.
U ocjeni o tome što je trenutačno najveći izazov za EU većina europskih građana smatra da je to situacija s ruskom invazijom na Ukrajinu.
U Hrvatskoj, osim toga, građani ističu međunarodnu situaciju općenito i troškove života. Podsjetimo da Hrvatska ima jednu od najvećih stopa inflacije u eurozoni.
Pročitajte još:
Tri četvrtine ili 76 posto hrvatskih građana podržava zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU-a. Prosjek EU-a je 79 posto. Najveću potporu od 89 posto daju Finci, a najmanju sa 63 posto Austrijanci. U Sloveniji je na 80 posto.
Kod pitanja o tome na što bi se najviše trebali trošiti novci iz europskog proračuna hrvatski građani stavljaju na prvo mjesto zaposlenost, socijalna pitanja i javno zdravstvo. Na drugom mjestu je poljoprivreda i ruralni razvoj, a na trećem obrazovanje, usavršavanje, kultura i mediji.
