Zarada Moskve od fosilnih goriva dosegnula je 7,7 milijardi eura u samo dva tjedna nakon što su zajednički američko-izraelski napadi potaknuli rat u Iranu, dok je tekući sukob doveo do vrtoglavog porasta globalnih cijena nafte i naveo SAD da ublaži ruske sankcije. Podaci pokazuju da je ruska zarada od nafte porasla od početka rata u Iranu, budući da je tekući sukob zaustavio isporuke nafte kroz Hormuški tjesnac i podigao globalne cijene energije.
Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Rusija je već u prva dva tjedna od izbijanja sukoba, koji se proširio i na druge zemlje Bliskog istoka, povećala dobit od nafte i fosilnih goriva općenito. U prvih 15 dana ožujka, Moskva je od izvoza nafte dnevno zaradila oko 372 milijuna eura, što je oko 14 posto više od prosječne dnevne zarade u veljači.
Rusija je između 1. i 15. ožujka zaradila 7,7 milijardi eura od izvoza fosilnih goriva, uključujući naftu, plin i ugljen. To je ekvivalentno oko 513 milijuna eura dnevno, u odnosu na oko 472 milijuna eura dnevno u veljači. Globalne cijene nafte, uključujući i onu sirove nafte Brent, naglo su porasle od zajedničkih američko-izraelskih napada na Iran 28. veljače. U četvrtak se sirova nafta Brent trgovala iznad 119 dolara (103 eura) po barelu dok su se napadi s obje strane nastavili.
Povišene cijene nafte mogle bi dovesti do znatnog rasta prihoda za vodeće izvoznice energenata, među kojima je i Rusija. Istodobno, američko Ministarstvo financija prošlog je tjedna izdalo 30-dnevno odricanje od kupnje ruske nafte koja je već na moru. Ta je odluka izazvala negodovanje među europskim čelnicima, koji upozoravaju da bi ublažavanje sankcija moglo neizravno ojačati ruske ratne prihode Moskve.
Američka vlada također je privremeno ublažila sankcije, dopuštajući Indiji kupnju ruske nafte i naftnih derivata na moru, mjesecima nakon što je upozorila Indiju da prestane kupovati rusku naftu. Američki ministar financija Scott Bessent rekao je da je izuzeće privremeno, ograničeno i nužno kao odgovor na promicanje stabilnosti na globalnim energetskim tržištima i rad na održavanju niskih cijena.
“Ova usko usmjerena, kratkoročna mjera odnosi se samo na naftu koja je već u tranzitu i neće pružiti značajnu financijsku korist ruskoj vladi, koja većinu svojih energetskih prihoda ostvaruje od poreza obračunatih na mjestu vađenja”, dodao je u objavi na X. Međutim, analitičari tvrde da više globalne cijene nafte i kontinuirana potražnja kupaca poput Indije i dalje mogu povećati zaradu Moskve.
Taj potez omogućuje uvoznicima nafte da izbjegnu stroge američke sankcije, na snazi od ruske invazije 2022. godine, koje su im onemogućile trgovanje s velikim sektorima ruskog gospodarstva. Podaci CREA-e pokazuju da Indija i Kina zajedno čine otprilike tri četvrtine ruskih prihoda od nafte. Indija je posebno kupila ruska fosilna goriva u vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura između 1. i 15. ožujka, što je ukupno oko 89 milijuna eura dnevno, u odnosu na 60 milijuna eura u veljači.
Europski čelnici ostaju nepokolebljivi
Američka odluka o ublažavanju sankcija Rusiji produbila je podjelu s druge strane Atlantika. Dok Washington pokazuje spremnost na fleksibilniji pristup, europski čelnici ostaju čvrsto pri stajalištu da se sankcije prema Moskvi moraju zadržati na snazi. Takav pristup održavaju unatoč rastućim cijenama energije, koje sve više opterećuju europska gospodarstva i povećavaju rizik od nove energetske krize.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron zajednički su pozvali na očuvanje strogih sankcija protiv Moskve. Naglasili su kako je važno zadržati jedinstvo Europske unije i nastaviti vršiti ekonomski pritisak na Rusiju, smatrajući da bi svako popuštanje moglo oslabiti političku i sigurnosnu poziciju Europe u trenutku pojačanih globalnih napetosti.
Pročitajte još:
Mađarski premijer Viktor Orbán bio je jedini europski čelnik koji je pozvao Europsku uniju da obustavi sankcije na uvoz ruske energije, navodeći kao razlog prijetnju naglog rasta cijena energije na kontinentu. Prema istraživanju organizacije Transport and Environment, think tanka koji promiče održivi prijevoz u Europi, vozači bi mogli na kraju plaćati cijene benzina kakve su zadnji put bile 2022. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu poremetila globalna tržišta i podigla cijene.
Od 2022. godine Europa radi na postupnom ukidanju ovisnosti o ruskoj nafti, plinu i ugljenu. Analiza CREA-e pokazuje da EU još uvijek kupuje ruska fosilna goriva u vrijednosti od oko 50 milijuna eura dnevno, uglavnom plin koji se isporučuje plinovodima koji su izuzeti od sankcija. Međutim, to je veliki pad u odnosu na 2021. godinu, kada je Rusija opskrbljivala EU s 45 posto plina i 27 posto nafte, prema CREA-i.
