Od prvog dana ove godine na snagu je u Europskoj uniji (EU) stupilo naplaćivanje naknade za uvoz robe s ugljičnim otiskom što je poznato kao Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).
To praktično znači da EU želi kontrolirati količinu ugljika koja se uvozi, a režim se odnosi na uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, umjetnog gnojiva, električne energije i vodika.
Sada provedba CBAM-a kreće u novi iskorak budući da uskoro, točnije 7. travnja, Europska komisija planira objaviti prvu kvartalnu cijenu takozvanih CBAM certifikata.
Svi uvoznici koji potpadaju pod mehanizam za ugljičnu prilagodbu morat će od veljače iduće godine kupovati CBAM certifikate za pokrivanje uvoza iz ove godine.
Od iduće godine Europska će komisija izračunavati cijene certifikata na tjednoj razini, no u ovoj godini to će se raditi na tromjesečnoj razini kao kvartalni prosjek cijena emisijskih dozvola. To će, kako navode iz Bruxellesa, omogućiti poštenu i transparentnu cijenu usklađenu s europskim ugljičnim tržištem.
Tromjesečna cijena će se izračunavati tijekom prvog kalendarskog tjedna idućeg tromjesečja i biti objavljena prvi radni dan u tjednu nakon što je izračun napravljen.
To konkretno znači da će se prva objava dogoditi 7. travnja, dan nakon Uskršnjeg ponedjeljka.
Ostali kvartalni datumi za ovu godinu bit će 6. srpanj i 5. listopad 2026. te 4. siječanj 2027.
U međuvremenu, u tijeku su pripreme za dodatne korake u provedbi CBAM-a.
Natječaj za operatore zajedničke središnje platforme koja će upravljati prodajom i otkupom CBAM certifikata otvoren je do 20. ožujka u podne.
Zemlje članice će, dakle, započeti prodavati CBAM certifikate tvrtkama od 1. veljače 2027. kako bi time pokrile uvezene emisije sadržane u vrstama robe na koje se ugljični mehanizam odnosi.
Pročitajte još:
Zajednička središnja platforma će služiti za obavljanje plaćanja, a u konačnici ideja je da se osigura ravnopravna tržišna utakmica između europskih i neeuropskih proizvođača ugljično intenzivne robe.
No, da provedba CBAM-a ne ide sasvim glatko vidi se iz pritiska skupine zemalja, među kojima je i Hrvatska da se iz režima, barem privremeno, izuzme umjetno gnojivo. Problem je, po njihovom stajalištu, što CBAM povećava cijenu uvezenog gnojiva i stvara dodatni ekonomski pritisak na poljoprivrednike. Europski pak proizvođači umjetnog gnojiva se protive bilo kakvim izmjenama.
