Planovi Bruxellesa o zajedničkom zaduživanju nailaze na zapreke na sjeveru Europe

Jedna od posljedica složenosti Europske unije (EU) je uvijek bilo to što težina koju taj savez ima na globalnoj razini nikad zapravo u potpunosti ne odražava gospodarsku snagu koja objektivno postoji.

U zadnje vrijeme su sve snažnije priče kako bi se trebalo potruditi da euro postane ozbiljna konkurencija dolaru kao globalna rezervna valuta, no jedan od uvjeta za to bi bilo snažnije tržište kapitala, odnosno unija tržišta kapitala, te postojanje raznovrsnije financijske imovine u koju bi investitori ulagali novac.

Jedna od ideja su i zajedničke europske obveznice koje bi predstavljale atraktivan i pouzdan financijski instrument, no kao i često do sada u različitim područjima i politikama EU-a raznorodni položaji i interesi zemalja članica sputavaju put.

Njemačka, Švedska i Nizozemska su oduvijek skeptično gledale na zajednički dug, a stajalište koje su ovih dana iznijele Danska i Finska samo potvrđuje da neće biti lako gospodarsku snagu i potencijal EU-a pretočiti u financijsku moć na globalnoj sceni.

Danska i Finska su izjavile da se opiru planovima zajedničkog zaduživanja na razini EU-a osim za potrebe obrane što izravno slabi šanse da zaživi ideja Bruxellesa za više zajedničkih izdanja kao odgovor na moguće krize.

Danska premijerka Mette Frederiksen je izjavila kako je ta zemlja fleksibilna i pragmatična u razgovorima o idućem proračunskom okviru EU-a, no da je za nju to povezano s planovima o naoružavanju Europe i ne s drugim temama.

Finski dužnosnik, koji je htio ostati anoniman, rekao je da je Finska skeptična oko instrumenta poput onoga iskorištenog tijekom pandemije kojim je EU zadužen za 800 milijardi eura.

“Ne vidim razloga da se takvo što sada razmatra i priprema. Ako i kada se dogodi kriza, Europska komisija je sposobna brzo djelovati i pripremiti što je potrebno”, kazao je taj dužnosnik.

Europska komisija je pripremila prijedlog kojim bi Bruxelles imao ovlasti izaći na tržište i rasporediti taj novac u obliku kredita ili potpore članicama ovisno o pojedinačnim slučajevima i okolnostima, navodi se u nacrtu teksta kojega je na uvid imao Financial Times.

Time bi zapravo nastao stalan kanal za izdavanje EU obveznica za koji Bruxelles želi da se odobri do kraja 2027. godine. Takvo zaduživanje bi trebalo dobiti potporu većine zemalja članica i suglasnost Europskog parlamenta što je bitno jednostavniji način od sadašnje procedure.

Europska komisija će predstaviti idući proračunski prijedlog, koji uključuje taj krizni mehanizam za izdavanje obveznica, 16. srpnja.

Izazov za idući proračunski okvir, osim obrane i jačanja ekonomske konkurentnosti na globalnoj razini, je i otplata zajedničkog duga nastalog zbog pandemije.