Pismo Bruxellesu: Razvoj OIE u Hrvatskoj potpuno je zaustavljen

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope, uputili su zajedničko pismo Europskoj komisiji u kojem upozoravaju na ozbiljnu krizu u hrvatskom energetskom sektoru.

„Dok Vlada RH postupno ukida subvencije za cijene električne energije građanima i poduzetnicima, razvoj obnovljivih izvora, jedinog trajnog rješenja za niže račune i smanjenje uvoza, potpuno je zaustavljen. Hrvatska je već podvrgnuta postupku zbog povrede prava EU zbog kašnjenja u provedbi Direktiva o OIE ciljevima (RED II i RED III), koje nisu tek propis na papiru, već mehanizam za osiguravanje energetske sigurnosti i neovisnosti što je od strateškog interesa za Hrvatsku i njezine građane“, upozorava OIEH.

Potpisnici pisma, kako preciziraju, pozivaju Europsku komisiju da iskoristi sve instrumente i zatraži od Vlade RH hitne mjere: donošenje naknade za priključenje od nula eura po kilovatu (kW), otvaranje tržišta uravnoteženja za OIE te uključivanje elektrifikacije i skladištenja energije u nacionalne planove.

„U ovom trenutku blokirano je 60 projekata ukupne snage 3,5 GW (solarne, vjetroelektrane, geotermali te baterijski sustavi), vrijednih više od tri milijarde eura. Za te je projekte državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, prvi u nizu dokumenata koji se plaćaju, a koja zbog blokade počinju istjecati krajem ove godine. Time projekti nepovratno gube uplaćeni novac, dok lokalne zajednice gube značajne prihode koji bi im pripali od realizacije OIE projekata na njihovom području. Istodobno, propušta se prilika da domaća industrija sklapa s proizvođačima OIE dugoročne ugovore o kupnji energije, kojima bi osigurala povoljnije tržišne uvjete i time povećala svoju konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu“, navodi se u ovom pismu.

Razvoj novih projekata većih od 10 MW zaustavljen je od 2022. jer HERA nije odredila naknadu za priključenje na prijenosnu mrežu. Umjesto toga, HOPS pokušava troškove modernizacije mreže, planirane prije desetak godina i nevezane za nove projekte, prebaciti na OIE projekte.

Tako, kako se navodi, projekti poskupljuju 30 do 40 posto čime postaju neisplativi. Takav model financiranja mreže nije europska praksa, 80 posto država članica EU oslanja se na EU fondove i državni proračun, a ne na proizvođače.

„Ministar gospodarstva još je u ožujku najavio naknadu od 0 €/kW i fleksibilne ugovore za poticanje ulaganja u baterijska skladišta, ali to obećanje još nije ispunjeno. Ako se ništa ne poduzme, čak 2,5 GW projekata bit će napušteno već idući tjedan kad prime rješenje HOPS-a, što bi značilo povlačenje tvrtki s hrvatskog tržišta i gubitak milijunskih investicija koje bi trajno smanjile cijenu energije u zemlji“, priopćio je OIEH.

Hrvatsko tržište uravnoteženja trenutačno je nefunkcionalno, ocjenjuju. HEP Proizvodnja, kao podružnica državne tvrtke HEP d.d., u praksi je jedini pružatelj usluga uravnoteženja, dok je HOPS, koji bi morao osigurati tržišnu nabavu, također u vlasništvu HEP-a, što stvara očiti sukob interesa i narušava tržišno natjecanje. Iako su solarne i vjetroelektrane tehnički sposobne pružati usluge uravnoteženja, njima se onemogućava sudjelovanje.

„Zbog toga HOPS često aktivira iznimno skupe usluge po maksimalnim cijenama, čak i u satima kada je proizvodnja iz OIE visoka. Takva praksa predstavlja povredu načela EU prema kojem usluge uravnoteženja moraju odražavati stvarne troškove operatora mreže. Uz to, Hrvatska nema ozbiljan plan elektrifikacije. U 2022. udio obnovljive energije u prometu bio je tek 2,4 posto (od čega svega 0,2 posto električne energije iz OIE), a cilj do 2030. iznosi samo 5,8 posto – višestruko manje od europskih ambicija. Elektrifikacija željeznice, koja bi mogla značajno smanjiti emisije i ubrzati tranziciju, ostaje neiskorišten potencijal“, navodi OIEH.

Zaključak je jasan: bez hitne deblokade OIE projekata Hrvatska će izgubiti investicije, povećati uvoz fosilne energije, koji već sada prelazi 25 posto i promašiti europski i svoj cilj da do 2030. najmanje 42,5 posto potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora, upozoravaju Obnovljivi izvori energije Hrvatska.