Pada prosječan broj tjednih radnih sati u EU, Hrvatska uklopljena u taj trend

Količina vremena provedena na poslu u Europi opada, a stručnjaci taj trend pripisuju porastu zapošljavanja na skraćeno radno vrijeme te povećanju zaposlenosti žena.

U zadnjih 10 godina u Europskoj uniji (EU) je prosječno vrijeme provedeno na poslu tijekom tjedna smanjeno za jedan sat. U gotovo polovici od 34 europske zemlje zahvaćene analizom pad je čak nešto veći od jednog sata.

Prema podacima Eurostata, u prošloj godini broj tjednih radnih sati, kako za puno tako i za skraćeno radno vrijeme, variralo je između 32,1 sata u Nizozemskoj i 39,8 sati u Grčkoj.

U analizu su uključene i zemlje kandidati za članstvo u EU, zatim članice Europske zone slobodne trgovine (EFTA) te Ujedinjeno Kraljevstvo, a najveći broj tjednih radnih sati upravo se vidi u zemljama jugoistoka Europe koje nisu članice EU-a.

Tako Turska ima prosječna 43,1 sata tjedno, a slijede Srbija sa 41,3 te Bosna i Hercegovina sa 41,1.

U EU na vrhu iza Grčka su Bugarska s 39 sati i Poljska s 38,9 sati.

Hrvatska je s prosječnih 37,8 radnih sati tjedno na desetoj poziciji u EU, a Slovenija je s 38 sati tri mjesta iznad Hrvatske.

Među zemljama s većim prosječnim brojem radnih sati tjedno su u pravilu zemlje središnje i jugoistočne Europe koje se odlikuju nižim plaćama, većom neformalnom zaposlenošću i manjim udjelom skraćenog radnog vremena.

Zemlje na zapadu i sjeveru Europe općenito imaju manji broj radnih sati tjedno.

Uz Nizozemsku najmanji broj sati imaju Danska i Austrija (33,9) te Njemačka (34).

Situaciju u tim zemljama obilježava veći stupanj zaštite radnika, veća produktivnost i široka uporaba fleksibilnih radnih aranžmana, kao i rada sa skraćenim radnim vremenom.

Prosjek EU-a je 36 radnih sati tjedno, a od velikih gospodarstava Španjolska s 36,4 sata i Italija s brojkom od 36,1 prelaze taj prosjek dok je Francuska nešto ispod s 35,8 sati.

U razdoblju od 2014. do 2024. u samo tri zemlje povećano je prosječno tjedno vrijeme provedeno na poslu, i to u Litvi i na Cipru za po 12 minuta te na Malti šest minuta.

Iznimka u Europi je Srbija gdje je u tih 10 godina broj radnih sati povećan za 1,7 ili za 1 sat i 42 minute.

U EU unazad deset godina najveći je pad broja tjednih radnih sati zabilježen u Belgiji i Luksemburgu, za 2,5 sata.

Hrvatska po tome također kotira relativno visoko jer je od 2014. broj prosječnih radnih sati tjedno smanjen za 1,5 sat. Hrvatska zapravo spada među tek devet zemalja EU-a gdje je broj smanjen za 1,5 sat ili više. Osim Belgije i Luksemburga, ostale su Danska, Austrija (po 1,9), Njemačka (1,8), Estonija (1,7), Češka (1,6) te uz Hrvatsku i Portugal ima smanjenje od 1,5 sata.

Stručnjaci navode kako je trend pada broja prosječnih radnih sati tjedno u EU rezultat rasta nestandardnih oblika radnih aranžmana što uključuje skraćeno radno vrijeme. Rast takvih nestardandnih oblika dijelom se pripisuje sve većem broju zaposlenih žena i sve većem broju poslova u sektoru usluga.

Oni koji su zaposleni na puno radno vrijeme uglavnom rade isti broj sati kao i u 80-im godinama prošlog stoljeća.

Samozaposleni s vremenom rade manji broj sati jer veći dio njih dogovara aranžmane sa skraćenim radnim vremenom, no u prosjeku takve osobe generalno ipak još uvijek imaju najdulje tjedno radno vrijeme.

Prema jednoj analizi Europske središnje banke, kako navodi Euronews, većina zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom dobrovoljno se odlučuje za takav aranžman.

Analiza Međunarodnog monetarnog fonda pak ukazuje da je smanjenje prosječnog broja radnih sati u EU posljedica uvećanja prihoda i osobnog bogatstva što smanjuje financijsku motivaciju za povećanjem broja radnih sati.