Pad prihoda od turizma, slabija sredina sezone: Postaje li Hrvatska cjelogodišnja turistička destinacija?

Hrvatsku je u prvih osam mjeseci posjetilo 17,2 milijuna turista, koji su ostvarili 89,8 milijuna noćenja, što je za dva odnosno za 0,5 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, a porasla je i potrošnja turista, prvi su podaci koje su priopćili ministar turizma i sporta RH, Tonči Glavina, i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić.

Naglasili su i kako su izneseni podaci o dolascima i noćenjima turista privremeni ali, kako su ocijenili, Hrvatska postaje cjelogodišnja destinacija jer se rast turističkih dolazaka dogodio u predsezoni. No, u srpnju i kolovozu broj turista i noćenja manji je nego prošle godine.

Ministar Glavina ocijenio je da su rezultati mogli možda biti i bolji da su cijene bile stabilnije, ali i da turistička godina još traje i da će posezona po svim najavama biti dobra. Zahvalio je svim turističkim i djelatnicima iz drugih sektora na trudu do sada ove godine, posebice onima, kako je rekao, koji su “poslušali tržište” u vezi cijena.

Iako je u srpnju i kolovozu, ukupno bilo nešto manje turista u Hrvatskoj nego u istim mjesecima prošle godine, odnosno 0,5 posto manje ili njih 9,6 milijuna, koji su ostvarili 1,3 posto manje noćenja ili 60,4 milijuna, potrošnja je, kako su naveli, bila veća. Vrijednost izdanih 111 milijuna računa u srpnju i kolovozu zajedno, ili 2,8 posto više nego 2024., bila je tri milijarde eura ili sedam posto veća.

„Takvim tempom vjerujemo da će se do kraja ove 2025. godine dosegnuti ukupan prihod od stranih turista od 15,5 milijardi eura ili 3,8 posto više nego u 2024., u skladu sa zadnjom projekcijom HNB-a“, rekao je ministar Glavina.

O Njemačkoj, čiji turisti u Hrvatskoj ostvaruju oko četvrtinu svih noćenja, Staničić je rekao da je u grupi zemalja s kojih su ove godine u Hrvatskoj zabilježeni “blagi minusi”. U toj su grupi još i Mađarska, Češka, Francuska i Nizozemska, i to zbog ekonomske situacije u tim zemljama i jer njihovi građani manje putuju po Europi, a više po vlastitoj i u susjedne zemlje, pri čemu više paze na cijene.

I Hrvatska je ‘osjetila’ taj trend, jer su joj i ove godine domaći turisti na drugom mjestu među svim nacijama po noćenjima, i više su putovali po zemlji nego ikada, a i više je stiglo turista iz Slovenije, BiH i Srbije.

Izdvojio je i pozitivne rezultate s tržišta SAD-a, s kojeg se iduće godine očekuje po najavama više turista jer se pregovara i o više izravnih letova prema Hrvatskoj, kao i dobre rezultate iz Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske.

Naglasio je i da su većina turističkih regija na Jadranu u prvih osam mjeseci ili u plusu ili s rezultatima sličnim lanjskima, što će se bolje vidjeti u službenim rezultatima idućeg tjedna.

Ministar Glavina je važnim ocijenio i nešto veću popunjenost smještajnih kapaciteta (hotela, kampova i objekata u domaćinstvima) ove godine u odnosu na prošlu, kao i da su već primjetni rezultati ovogodišnjih zakonskih izmjena vezanih za strukturu smještaja.

„Cilj je zaustaviti ‘bujanje’ privatnog i nekvalitetnog smještaja, pa je tako na dan 15. kolovoza bilo oko 2.000 turističkih kreveta manje u objektima u domaćinstvu nego prošle godine na isti datum, uz istodobno povećanje hotelskih i kreveta u kampovima za oko 1.600 odnosno oko 5.000“, naglasio je Glavina.

A o smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj izvijestio je i Novasol, dio Awazea, vodeće europske tvrtke koje se bavi smještajem u turističkim kapacitetima i turističkim naseljima.

Novasol je u kolovozu u Hrvatskoj ostvario više od 220.000 gostiju, što je rast od 12 posto u odnosu na kolovoz 2024., dok je broj noćenja premašio 1,3 milijuna. Prosječna popunjenost u priobalnim regijama dosegnula je 91 posto, a najveći rast zabilježen je u Istri i na Kvarneru.

Treba naglasiti kako je aktualna sezona iznimno zahtjevna budući da se domaći turizam „bori“ s predodžbom naše zemlje kao skupe i precijenjene destinacije. Da bi se takav dojam anulirao, bilo je potrebno u pripremnim fazama sezone utemeljiti prodajnu politiku i politiku cijena s partnerima iznajmljivačima. Velik dio onih koji su uvažili sugestije, ostvarili su prodajne rezultate koji odskaču od prodajnih ostvarenja cjelokupnog turističkog sektora, priopćeno je iz Novasola.

„Hrvatska se u određenoj mjeri pokazuje stabilnom i privlačnom destinacijom usprkos poteškoćama s kojima se naš turizam suočava,“ naglasio je Josip Stulić, jedan od čelnih ljudi Awazea.

Pad prihoda od turizma već treću godinu

No Hrvatska je u srpnju zabilježila jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji čak 4,5 posto, dvostruko više od prosjeka eurozone. Najviše poskupljuju hrana i svakodnevne usluge.

Cijene smještaja te cijene u kafićima i restoranima su još prošle godine prešle prosjek Europske unije, a ove godine su u nekim područjima dodatno rasle i tu se vidi da turizam ne može generirati realni rast prihoda, upozorio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

„Hrvatska ima svoju specifičnost za vrijeme ljeta kada se odvija najveći dio turističke sezone kada se broj stanovnika udvostruči, pa čak i utrostruči. Imamo prije svega pritisak na rast cijena usluga zbog turizma te porast cijena prehrambenih proizvoda. U turizmu dosežemo granice rasta cijena“, rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Zadnje tri godine imate nominalnu stopu rasta, istakao je Stojić, a ovo će biti i treća godina za redom kako turizam bilježi pad prihoda.

„Suprotno tome, većina destinacija na Mediteranu ulaže više u moderni hotelski smještaj koji može privući goste s višom dodanom vrijednosti te pozitivno doprinosi razvoju ukupne destinacije“, pojašnjava Stojić.

Na rast cijena u srpnju je upozorio i premijer Andrej Plenković, koji je rekao da i druge zemlje imaju more, sunce, hotele i kampove te da se mora voditi računa o razumnim cijenama u turizmu.

“Postoji konkurencija i ljudi moraju gledati i birati gdje će ići te poslati poruke. Mislim da se to u tržišnom gospodarstvu obično očekuje, a i oni koji vode računa o svojoj cjenovnoj politici moraju znati, što ću ponoviti još jednom, premda smo usred turističke sezone, da i drugi imaju more, i druge zemlje imaju sunce i otoke, imaju hotele, kampove, privatni smještaj, infrastrukturu. Gosti u Europi, kojih se 50 posto odlučuje na temelju cjenovnog kriterija gdje će putovati, vode računa o svim aspektima. A osim ove, bit će i dogodine sezona, pa neka promisle što im je pametno”, poručio je Plenković.

“Mi smo na vrijeme održali sastanke sa svima, imali smo tri skupine s kojima smo održali strukturirani dijalog – hotelijerstvo, ugostiteljstvo i trgovački lanci, pa i s građevinskim sektorom. Pokrili smo sve one za koje smo svjesni da eventualni rast cijena u njihovom sektoru utječe na sve nas”, dodao je tada premijer.

U uvodu sjednice Vlade RH, 4. rujna, istakao je i uvjerenje da će cijeli turistički sektor voditi računa o pripremi za 2026. godinu s aspekta poboljšanja kvalitete ali i cijenama.

I upravo – u 2026. godini sve će ovisiti o cijenama i stvaranju proizvoda dodane vrijednosti. I ministar i direktor HTZ-a optimistični su za ovu posezonu, ali i iduću 2026. za koju se sektor već aktivno priprema, pri čemu je ministar poručio da će “sve najviše ovisiti o cjenovnoj konkurentnosti koju moramo povećati ako želimo ponoviti rezultate iz 2025.”.

To ne znači da misli, dodao je ministar Glavina, da treba snižavati cijene, nego stvarati proizvode i ponudu dodane vrijednosti, za što u Hrvatskoj ima dosta prostora, posebice u segmentu premium turizma i viših kategorija objekata.

Upozorio je da treba dobro paziti da kvaliteta prati cijene zbog promjene potražnje na stranim tržištima, od kojih su neka, poput Njemačke u “strukturnoj krizi”, a i zbog jačih aktivnosti konkurencije.