Porezna uprava objavila je podatke koji upućuju da su se u Hrvatskoj tijekom 2025. godine prilično manje kupovale nekretnine nego u 2024. Objavljeni pregled obuhvaća kupoprodaje nekretnina za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a podaci su razvrstani prema više kriterija.
U 2025. prodano je sveukupno 117.359 nekretnina, što je13 posto manje nego prethodne godine, kada je prodano 135.188 nekretnina.
Pad je zabilježen kad govorimo o stanovima i apartmanima, ali i kod drugih vrsta nekretnina poput građevinskog i poljoprivrednog zemljišta te ostalih nekretnina.
Manje se trgovalo i stanovima odnosno apartmanima – u 2025. zabilježen je pad od 13,35 posto. Kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta smanjena za 12,57 posto, dok je kod građevinskog zemljišta zabilježen pad od 14,39 posto. Kod kategorije “različitih nekretnina” broj transakcija manji je za 11,34 posto, pokazuju podaci Porezne uprave.
Najveći je pad broja prodanih nekretnina zabilježen u Primorsko-goranskoj županiji: broj kupoprodaja s 14.574 pao je na 9.937, što je pad od 30 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji prodano je u 2024. godini 10.961 nekretnina, a u 2025. zabilježeno 8.387 transakcija, što je 23 posto manje.
U Gradu Zagrebu, koji u hrvatskoj tradicionalno ima najviše kupoprodaja nekretnina, broj transakcija pao je s 18.024 u 2024. na 16.563 transakcija u 2025. godini, što je pad od 8,11 posto.
Za razliku od ovih županija, dio njih bilježi i porast kupoprodaja: Zadarska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska te Karlovačka županija.
Što se tiče usporedbe broja kupoprodaja prema državi stjecatelja i dalje među stranim državljanima po broju transakcija vode Slovenci (27 posto), Nijemci (21 posto) te Austrijanci (devet posto). Usporede li se podaci s godinu dana prije, 2024. državljani tih zemalja imali su veći broj kupoprodaja.
Dok su u 2024. Slovenci ostvarili 3.506 kupoprodaja, u 2025. bilo je tek 2.569 transakcija.
Istodobno, prema podacima agencija za nekretnine, cijene su rasle između 10 i 15 posto, a najizraženiji rast, oko 15 posto, zabilježen je u Zagrebu. Na tržištu nekretnina i dalje je prisutna veća potražnja nego ponuda, osobito kada je riječ o novogradnji. Novogradnja i dalje drži cijene, dok su rabljeni stanovi doživjeli ponegdje i korekcije cijena.
Ekonomski institut Zagreb objavio je analizu koja ukazuje na duboke regionalne razlike na hrvatskom tržištu nekretnina, kada govorimo o prosječnim cijenama.
U nekim slavonskim općinama četvorni metar stoji manje od 800 eura bez PDV-a, a u elitnim jadranskim destinacijama i centru Zagreba cijene se penju prema 4.000 eura po četvornom metru.
Pročitajte još:
Blizina mora, turistička atraktivnost i razvijena infrastruktura presudne su za cijenu nekretnina. Obalni gradovi i otoci redovito prelaze 2.500 eura po kvadratu, dok kontinentalne i demografski slabije općine ostaju ispod 1.000 eura.
Zaključak je da hrvatsko tržište nekretnina tako ostaje izrazito polarizirano, s jazom između najskupljih i najjeftinijih lokacija koji nikada nije bio izraženiji, stoji u analizi Ekonomskog instituta dobivene iz podataka iz informacijskog sustava eNekretnine, a koje će APN koristiti za izračun potpora za stjecanje prve stambene nekretnine.
