OVI indeks niži deveti mjesec zaredom, promijenjena dinamika tržišta rada

Indeks slobodnih radnih mjesta, OVI indeks, u rujnu je na godišnjoj razini niži za čak 25,3 posto, što je najveće smanjenje indeksa još od pandemije bolesti Covid-19, pri čemu činjenica da kontinuirano pada već devet mjeseci zaredom upućuje na promijenjenu dinamiku na tržištu rada, objavio je Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

“OVI indeks u rujnu je zabilježio pad od 25,3 posto na godišnjoj razini, što je najveće smanjenje indeksa još od pandemije bolesti Covid-19 te predstavlja deveti mjesec zaredom kako indeks pada. I desezonirana vrijednost indeksa zabilježila je pad u odnosu na kolovoz, i to u iznosu od 11,3 posto, nešto više od 11,1 posto zabilježenih mjesec ranije. S obzirom na to da je indeks na godišnjoj razini padao u sva tri mjeseca trećeg tromjesečja, završio je u minusu od 14,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a u odnosu na drugo tromjesečje zabilježen je pad od 5,6 posto”, navodi se u objavi na internetskoj stranici EIZ-a. 

EIZ-ovi analitičari kažu da je u prvih devet mjeseci ove godine OVI indeks u padu za 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Pritom činjenica da indeks kontinuirano pada već devet mjeseci zaredom upućuje na promijenjenu dinamiku na tržištu rada, što je zaokret u odnosu na prethodne godine kada su sezonska kretanja bila dominantan obrazac.

“Posljednjih mjeseci svjedočimo smanjenju mobilnosti radne snage, jačanju agencijskog zapošljavanja radnika iz trećih zemalja te rastu udjela oglasa koji nude zaposlenje na neodređeno vrijeme”, ističu u objavi.

Kod prvih pet najtraženijih zanimanja u godinu dana došlo je do dosta promjena. Prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, skladištari su se s trećeg mjesta sada na drugom mjestu, knjigovođe su na četvrtom, a referenti na petom mjestu. Istovremeno, navode iz EIZ-a, potražnja za konobarima sada je na trećem mjestu a bila je na drugom.

Najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa u rujnu dali su oglasi za zaposlenike u financijama i radnike u proizvodnji, dok su najveći negativan doprinos imali oglasi za učitelje, prodavače, kuhare, konobare i medicinske sestre. Kao i mjesec ranije, i u rujnu su učitelji zabilježili najveći pad na ljestvici najtraženijih zanimanja, za čak 30 mjesta.

“Pad potražnje za učiteljima može se objasniti sezonskim obrascem. Nakon snažnog rasta u srpnju, uslijed zapošljavanja prije početka školske godine, u kolovozu i rujnu bilježi se prirodno smanjenje broja oglasa”, pojašnjavaju iz EIZ-a. 

S druge strane, najveći rast na ljestvici najtraženijih zanimanja imali su inženjeri strojarstva, uz pomak za sedam mjesta, s 23. na 16. mjesto.

U rujnu se udio oglasa u kojima se traži srednja razina obrazovanja povećao za 5,2 postotna boda, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže niska ili visoka razina obrazovanja smanjili za 2,4, odnosno 2,9 postotnih bodova. Pritom, sve razine obrazovanja u rujnu su imale negativan doprinos ukupnom broju oglasa.

Iz EIZ-a napominju da je i dalje izražen trend smanjenja udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na određeno, uz istovremeno povećanje udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na neodređeno. U rujnu je tako 60 posto oglasa nudilo ugovor na neodređeno, što je 5,5 postotnih bodova više nego godinu dana ranije, dok se 35,5 posto zaposlenika tražilo uz ugovor na određeno, što je smanjenje od 5,2 postotna boda u odnosu na rujan prošle godine.

Sve su regije u rujnu zabilježile pad broja oglasa, navodi Hina, predvođene istočnom Hrvatskom s padom od čak 69,2 posto. Slijedi sjeverni Jadran s minusom od 44,3 posto, južni Jadran s 33,5 posto te središnja Hrvatska s 18,5 posto. S obzirom na to da se na središnju Hrvatsku odnosi čak 68 posto svih oglasa, doprinos ukupnom padu iznosio je visokih 11,5 postotnih bodova, napominju EIZ-ovi analitičari.

Zanimanja koja su imala najveći negativan doprinos stopi pada indeksa u središnjoj Hrvatskoj bila su učitelj, prodavač, kuhar i medicinska sestra, dok su najveći pozitivan doprinos imali oglasi u kojima su se tražili zaposlenici u financijama, radnici u proizvodnji, inženjeri građevine i građevinski radnici, navode.

OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).