Ove godine u EU najveći pad cijena struje i plina imala Slovenija, u Hrvatskoj blagi rast

U dosadašnjem tijeku ove godine cijene električne energije i plina za kućanstva u Europi su bile poprilično različite, odnosno građani nekih zemalja su dobivali račune nekoliko puta veće od onih u drugim zemljama.

Zanimljivo je stoga pogledati usporedbu u trenutku kada se nova sezona grijanja polako zahuktava. Ključni faktori u razlikama proizlaze iz nacionalnih energetskih politika, energetskog miksa pojedine zemlje i tarifnih sustava.

U prvoj polovici ove godine cijene struje za kućanstva varirale su od 6,2 eura za 100 kilovat-sati (kWh) u Turskoj do 38,4 eura u Njemačkoj.

Prosječna cijena za 38 europskih zemalja, koje uključuju članice Europske unije (EU), Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) te zemlje kandidate za članstvo u EU, bila je 28,7 eura za 100 kWh.

Očekivano, nominalno su najveće cijene na zapadu Europe. Nakon Njemačke struju su najviše plaćali građani Belgije, i to 35,7 eura za 100 kWh te Danske 34,9 eura.

Cijene su bile više od 30 eura još u Italiji, Irskoj i Češkoj.

U Hrvatskoj je cijena bila 15 eura za 100 kWh, a nižu cijenu od Hrvatske su u EU imale još Bugarska, Malta i Mađarska. U Mađarskoj je iznos bio 10,4 eura.

Slovenija je na ljestvici odmah iznad Hrvatske s 18,1 eura za 100 kWh.

Među zemljama kandidatima najvišu cijenu ima Albanija od 11,6 eura. U Srbiji je 11 eura, a u Bosni i Hercegovini 9,3 eura.

Od velikih europskih gospodarstava ispod prosjeka EU-a cijene su imali Španjolci od 26,1 eura te Francuzi od 26,6 eura.

Ako se cijene prilagode prema standardu kupovne moći (PPS) jaz među cijenama se smanji. PPS je jedinica koja uzima u obzir lokalne dohotke i troškove života.

U tom slučaju na vrhu je Češka s 39,2 PPS-a, odnosno tamo građani električnu energiju plaćaju najviše u odnosu na primanja. Druga je Poljska s 35 PPS-a. Italija i Njemačka su iznad 34 PPS-a, a prosjek EU-a je 28,6 PPS-a.

Hrvatska je na brojci od 21 PPS-a, a Slovenija na 20,8 što znači da slovenski građani u kontekstu dohotka imaju nešto povoljniju cijenu no hrvatski građani.

Cijene struje su u odnosu na prvu polovicu 2024. godine ostale relativno stabilne u popriličnom broju zemalja.

Unutar EU-a one su najviše porasle u Luksemburgu, i to za 31 posto. Nakon toga slijedi Irska s rastom od 25,9 posto.

U Hrvatskoj su porasle za 1,8 posto.

Najveći pad zabilježen je u Sloveniji od čak 13,1 posto. Iznad devet posto cijene su još pale u Finskoj i na Cipru.

Među kandidatima veliki je rast vidljiv u Moldaviji gdje su cijene struje povećane za 61 posto te u Turskoj za 51,7 posto.

Što se plina tiče, najveću cijenu u prvoj polovici godine imala je Švedska s brojkom od 21,30 eura za 100 kWh, a nakon toga Nizozemska sa 16,2 eura i Danska s 13,1 eura. Prosjek EU-a je bio 11,4 eura.

Hrvatska spada među tri zemlje članice s najnižim cijenama. Najmanja je opet u Mađarskoj od 3,07 eura, zatim u Hrvatskoj od 4,61 eura te u Rumunjskoj od 5,59 eura.

U Sloveniji je cijena bila 8,5 eura.

Među najvećim europskim gospodarstvima Francuska je imala najvišu cijenu od 13 eura, a nakon toga Italija od 12,4 eura. U Njemačkoj je 100 kWh plina koštalo 12,2 eura te u Španjolskoj 8,6 eura.

Tu pak kod formiranja cijena ulogu igraju različite nabavne i cjenovne politike, razine zaliha plina, vremenski uvjeti, povezanost s drugim tržištima, subvencije i tarifni modeli.

Ako se stvari prilagode prema PPS-u, odnosno kupovnoj moći, Švedska ostaje na vrhu sa 17,6 PPS-a dok Mađarska ostaje na dnu sa 4,4 PPS-a.

Prosjek EU-a je 11,1 PPS-a, a u Hrvatskoj je brojka bila 6,5 PPS-a što je na ljestvici stavlja odmah iznad Mađarske.

Zanimljivo je da je Sjeverna Makedonija, unatoč relativno umjerenoj nominalnoj cijeni od 12,2 eura za 100 kWh, po PPS-u od 24,1 iznad Švedske, odnosno njezini građani imaju najnepovoljniju cijenu plina u odnosu na plaće.

Na godišnjoj razini cijene plina u EU najviše su narasle u Estoniji, i to za 23,9 posto, a onda Bugarskoj za 23,6 posto.

Najviše su pale opet u Sloveniji stopom od 12,7 posto te Austriji za 11,5 posto i Češkoj za 10,9 posto.

U Hrvatskoj su na godišnjoj razini cijene plina narasle za 3,1 posto.