Ostale hrvatske regije zaostaju iza Zagreba po gustoći autocesta i željezničke mreže

Očekivano je da su mreže autocesta najgušće u urbanim područjima, blizu industrijskih zona te kod glavnih morskih luka prateći gustoću stanovništva i potrebe za transportom.

Takav obrazac otkriva i analiza njihove gustoće prema regijama u Europskoj uniji (EU).

Kako pokazuju podaci Eurostata za 2024. godinu, najgušća mreža autocesta nalazila se u njemačkoj regiji Bremen gdje je iznosila 169 kilometara na tisuću četvornih kilometara površine.

Na drugom i trećem mjestu su dva nizozemska područja. U regiji Zuid-Holland gustoća je iznosila 134 kilometra autocesta na tisuću četvornih kilometara, a u Utrechtu 124 kilometra.

Nakon njih slijedi područje Budimpešte gdje je brojka 120 kilometara, zatim Beč sa 109 kilometara i onda još jedna nizozemska regija Noord-Holland sa 108 kilometara autocesta na tisuću četvornih kilometara terena.

Bilo je i 20 regija u kojima uopće nema autocesta, a većina od njih su otočne regije. Od toga šest pripada Francuskoj, četiri Poljskoj, tri Grčkoj, dvije Portugalu, dvije su španjolske autonomne enklave na sjeveru Afrike te po jedna se nalazi u Finskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Hrvatska je podijeljena u četiri regije, a najveću gustoću, očekivano, ima područje Zagreba gdje iznosi 75,7 kilometara autocesta na tisuću četvornih kilometara.

Slijedi Sjeverna Hrvatska s 30,7 kilometara, zatim Jadranska Hrvatska s 26,7 kilometara te Panonska Hrvatska s 18 kilometara autocesta na tisuću četvornih kilometara.

Za Zapadno Sloveniju brojka je 37,9 kilometara, a za Istočnu Sloveniju 26 kilometara.

U odnosu na stanje deset godina ranije najviše se razvila mreža autocesta u Andaluziji gdje su izgrađena 242 kilometra novih autocesta od 2014. godine. Druga je na toj ljestvici slovačka regija Stredne Slovensko s 214 novih kilometara, a treća opet španjolska regija Castilla y Leon sa 191 novim kilometrom autocesta.

U slučaju željezničkih pruga najekstenzivniju mrežu imale su njemačke regije Berlin i Hamburg.

Kod Berlina je to 764 kilometara tračnica na tisuću četvornih metara, a kod Hamburga 639 kilometara.

Treća je Budimpešta sa 484 kilometra, peti Prag sa 433 kilometra te šesti opet njemački Bremen s 389 kilometara. U Hamburgu i Bremenu željeznički teretni promet je zaslužan za takvu gustoću mreže.

Najmanju gustoću imale su tri grčke regije s brojkom manjom od 10 kilometara tračnica na tisuću četvornih metara površine.

Bez željezničke mreže bilo je 13 regija koje pripadaju EU-u od čega je pet francuskih prekomorskih teritorija, pet grčkih otoka i tri španjolske regije što se odnosi na enklave na sjeveru Afrike i Kanarske otoke.

U Hrvatskoj, za koju znamo da šepa sa željezničkim prometom i sada nastoji znatnim ulaganjima popraviti situaciju, najveću gustoću opet ima područje Zagreba sa 137,2 kilometra tračnica na tisuću četvornih kilometara terena.

U Sjevernoj Hrvatskoj brojka je 72,3 kilometra, u Panonskoj Hrvatskoj 51,5 kilometara te u Jadranskoj Hrvatskoj 31,9 kilometara tračnica na tisuću četvornih kilometara.