Optimizam njemačke investicijske javnosti raste protivno očekivanjima analitičara

Raspoloženje njemačkih investitora neočekivano se poboljšalo u rujnu, priopćio je u utorak institut ZEW, što upućuje na porast opreznog optimizma usprkos svim lošim vijestima i slabim performansama njemačkog gospodarstva u usporedbi s ostalim članicama skupine G7.

Indeks gospodarskog raspoloženja kojeg anketno mjeri ZEW, koji promatra srednjoročna očekivanja, porastao je sa 34,7 bodova u kolovozu na 37,3 boda . potpuno suprotno od očekivanja ekonomskih analitičara koji su prognozirali pad na 26,3 boda.

“Stručnjaci za financijska tržišta su, čini se, oprezno optimistični, i indikator se stabilizirao – iako se gospodarska situacija pogoršala,” rekao je predsjednik ZEW-a Achim Wambach.

Indeks koji mjeri odgovore ispitanika o trenutnoj gospodarskoj situaciji još je lošiji nego u kolovozu – pao je za 1,4 boda više nego što se očekivalo na -76,4 u rujnu, u odnosu na -68,6 mjesec dana ranije. “Još uvijek postoje značajni rizici, budući da se neizvjesnost oko carinske politike SAD-a i njemačke ‘jeseni reformi’ nastavlja,” kazao je Wambach.

S obzirom na situaciju na globalnoj i domaćoj razini čini se da je poboljšanje raspoloženja iznenadilo ekonomiste i da se pozitivan pomak pojavio biotkuda, rekao je ekonomist Alexander Krueger iz privatne banke Hauck Aufhaeuser Lampe.

“Ostaje za vidjeti hoće li kompanije doista potvrditi pozitivno raspoloženje analitičara,” dodao je Krueger, upozorivši da će se, sve dok se opći uvjeti u Njemačkoj ne promijene, nade u gospodarski oporavak vrlo vjerojatno neće ostvariti. Ekonomist banke Helaba, Ralf Umlauf, rekao je kako je rast optimizma razlog za nadu da će gospodarski zamah krenuti u predstojećim kvartalima.

Ocjena investicijskog sentimenta temelji se na odgovorima 182 analitičara i institucionalnih ulagača, koji su anketu ispunili u razdoblju od 8. do 15. rujna, i od kojih se tražilo mišljenje o srednjoročnim očekivanjima. Indeks, koji se mjeri na skali od negativnih 100 do pozitivnih 100 bodova, ukazuje na očekivanja oko budućeg gospodarskog razvoja zemlje.

Njemačka je jedina zemlja iz skupine G7 najrazvijenijih gospodarstava na svijetu koja zabilježila rast BDP-a u posljednje dvije godine. Cijeli niz problema je poremetio njemačke planove oporavka, a najnoviji dodatak postojećim problemima su carine američkog predsjednika Donalda Trumpa od 15 posto na većinu uvozne robe iz Europske unije.

Ta stopa, dogovorena sa Bruxellesom, stupila je na snagu prošlog mjeseca, i očekuje se da će teško pogoditi izvozno orijentirano njemačko gospodarstvo.

Vodeći njemački gospodarski instituti snizili su u svojim prognozama s početka ovog mjeseca projekcije rasta njemačkog gospodarstva za 2025. godinu, nakon što se sve više gasi nada iz proljetnih mjeseci da bi nova vlada konzervativnog kancelara Friedricha Merza – koja je najavila velik rast javne potrošnje – mogla preokrenuti stvari.

Njemački potrošači su i dalje pesimistični, pritisnuti brigom oko stabilnosti radnih mjesta i slabljenjem tržišta rada. 

U utorak je i američki Ford najavio otpuštanje 1.000 radnika u Kolnu, ili oko 10 posto tamošnje tvornice, zbog “neočekivano slabe potražnje za električnim vozilima,” zbog čega planira reorganizaciju proizvodnog pogona na rad u samo jednoj smjeni, do siječnja 2026.

Proizvođač auto dijelova Bosch također je najavio gašenje oko 1.100 radnih mjesta zbog loše situacije na tržištu automobila, a otpuštanja su najavili i brojni giganti te industrije, uključujući Daimler Truck i Volkswagen, dok je u  bankarskom sektoru Commerzbank u svibnju najavio postupno gašenje 3.900 radnih mjesta do 2028.

Po podacima konzultantske kuće EY ove godine je do kolovoza u Njemačkoj autoindustriji ugašeno oko 51.500 radnih mjesta, ili gotovo 7 posto ukupne radne snage, ili gotovo polovica od ukupno 114.000 nestalih radnih mjesta u cijeloj industriji.

Istovremeno, izvoz u SAD – tradicionalno najveće tržište za njemačku autoindustriju – je uslijed Trumpovih carina i trgovinskih barijera pao za 10 posto u odnosu na godinu ranije. No, istovremeno je i izvoz u Kinu pao za 14 posto, na izazovnom tržištu gdje je u tijeku brutalan cjenovni rat koji dramatično smanjuje profitne marže.

Tračak nade u utorak je došao iz Eurostata i podataka o industrijskoj proizvodnji u eurozoni, po kojima je ona neznatno porasla u srpnju – što potvrđuje da taj sektor još uvijek nekako odolijeva eskalaciji globalnih trgovinskih napetosti – iako je stopa rasta prilično anemična.

U 20 država koje dijele euro proizvodnja je rasla za 0,3 posto u srpnju u odnosu na lipanj. Na godišnjoj razini, proizvodnja eurozone je rasla za 1,8 posto. Njemačka je imala mjesečni rast od 1,5 posto, no druge velike europske zemlje poput Španjolske i Francuske su imale pad.