U prvoj polovici ove godine cijene električne energije za kućanstva u Europskoj uniji su uglavnom ostale stabilne, odnosno dogodio se blagi pad od 0,5 posto u odnosu na drugu polovicu prošle godine, pokazuju podaci Eurostata dok pomnija analiza otkriva kako bi one mogle biti i niže da nije oporezivanje potrošnje električne energije poprilično visoko i da zemlje članice nisu baš spremne odreći se tog prihoda.
Prosječna cijena struje u prvoj polovici godine bila je 28,72 eura za 100 kilovat-sati (kWh) što je blago manje od 28,87 eura iz drugih šest mjeseci 2024.
No, isto je tako primjetno da je udio poreza i drugih nameta u računima za električnu energiju porastao s 24,7 posto u drugoj polovici prošle na 27,6 posto u prvoj polovici ove godine. Rezultat je, naravno, da se pad cijene struje prije oporezivanja nije odrazio na konačnu cijenu za potrošače.
Njemačka je u ovoj godini do kraja lipnja imala najviše cijene električne energije od 38,35 eura za 100 kWh nakon čega slijedi Belgija sa cijenom od 35,71 eura te Danska s 34,85 eura.
Najniže su cijene imale Mađarska od 10,40 eura za 100 kWh, zatim Malta od 12,44 eura te Bugarska od 13 eura.
Hrvatska je imala cijenu od 14,99 eura, a kada se oduzme porez tada je cijena 11,94 eura. Dakle, porez na potrošnju struje na 100 kWh iznosi 3,05 eura.
U cijeloj EU prosjek cijene prije oporezivanja je 20,79 eura za 100 kWh što znači da na porez odlazi 7,93 eura.
Na godišnjoj razini, dakle u odnosu na prvo polugodište 2024. godine, najveći su rast cijena osjetila kućanstva u Luksemburgu stopom od 31,3 posto, zatim Irskoj od 25,9 posto te Poljskoj od 20 posto.
Najveći pad imala je Slovenija od 13,1 posto, a onda Finska stopom od 9,8 posto i Cipar od 9,5 posto.
U Hrvatskoj je rast bio minimalan sa 14,72 eura za 100 kWh na spomenutih 14,99 eura.
No, ako se pogleda standard kupovne moći, mjeren takozvanom umjetnom novčanom jedinicom PPS kojom se može kupiti ista količina dobara ili usluga u svakoj zemlji, tada su cijene struje zapravo bile najnepovoljnije za kućanstva u Češkoj, Poljskoj i Italiji, a najpovoljnije za ona na Malti te u Mađarskoj i Finskoj.
U Češkoj je cijena bila 39,16 PPS-a, a u Finskoj 18,7 PPS-a. Za Hrvatsku je brojka 21,03 PPS-a, a za Sloveniju 20,75 PPS-a.
U svakom slučaju može se zaključiti da je realan pad veleprodajnih cijena električne energije s vrhunca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu na računima za kućanstva bio pojeden rastom poreza i ostalih nameta.
Bruxelles već dulje vrijeme poziva zemlje članice da oporezuju potrošnju struje racionalno, no porezna politika nije u domeni Europske komisije. Njemačka i Francuska su zemlje koje predvode takav pristup podizanja proračunskih prihoda i putem oporezivanja potrošnje struje.
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen, kako podsjeća Euractiv, poslao je nedavno pismo europskim čelnicima u kojemu navodi da porezi mogu dosegnuti i trećinu računa i da bi se njihovim smanjenjem odmah uočila razlika.
No, moguće je i da neke vlade naprosto ne vide prostor za smanjenje s obzirom na prihode koje dobivaju. Njemačka od oporezivanja potrošnje struje dobiva 5,2 milijarde eura.
U Hrvatskoj se potrošnja struje oporezuje stopom PDV-a od 13 posto, a postoji i naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Cijena električne energije u EU za potrošače koji ne spadaju u kategoriju kućanstava u prvoj polovici ove godine pala je na 22,82 eura za 100 kWh s 23,32 eura u drugoj polovici 2024. Otprilike je u istom broju zemalja članica došlo do rasta i do pada te cijene.
Hrvatska ima situaciju na koju se već godinama žale poslodavci, a to je da su cijene struje za kućanstva niže nego za gospodarstvo, obrnuto od onoga što je uobičajeno u većini članica EU-a. To je, naravno, posljedica činjenica da se kroz cijene energenata u Hrvatskoj oduvijek vodila i socijalna politika.
U Hrvatskoj je ta cijena 26,18 eura za 100 kWh, dakle iznad prosjeka EU-a, a u odnosu na drugu polovicu prošle godine viša je za 18 eurocenti.
U EU u 19 zemalja su cijene struje više za kućanstva no za gospodarstvo, a u osam njih niže.
Cijena plina u prvoj polovici ove godine u EU općenito pala je u prosjeku na 11,43 eura za 100 kWh s 12,44 eura iz druge polovice lanjske godine. To je smanjenje od 8,1 posto i signalizira povratak na sezonske fluktuacije kakve su postojale i prije 2022. godine kada se dogodila energetska kriza.
Oporezivanje cijena plin je blago povećano na udio od 31,1 posto naspram 30 posto u prethodnih šest mjeseci. To pak pokazuje smanjenje subvencija često u obliku određenih poreznih olakšica.
Cijene su, logično, varirale među pojedinim zemljama, pa je tako najvišu cijenu zabilježila Švedska od 21,30 eura za 100 kWh, a nakon nje Nizozemska od 16,17 eura.
Pročitajte još:
Mađarska je imala uvjerljivo najnižu cijenu od tek 3,07 eura za 100 kWh dok je odmah do nje bila Hrvatska sa cijenom od 4,61 eura.
Izraženo PPS-om za plin su proporcionalno najviše izdvajali Šveđani, Portugalci i Nizozemci, a najmanje Mađari, Hrvati i Luksemburžani.
