Svjetsko gospodarstvo tek će blago usporiti u 2026. godini zahvaljujući poticajnoj makroekonomskoj politici i boljim financijskim uvjetima koji ublažavaju utjecaj viših trgovinskih prepreka i neizvjesnosti, objavila je u utorak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Gospodarska aktivnost porast će ove godine na svjetskoj razini za 3,2 posto, otprilike kao i u 2024., potvrdio je OECD prognozu iz rujna. U 2026. godini aktivnost bi trebala tek neznatno usporiti, na 2,9 posto, i vratiti se u 2027. iznad tri posto, prenosi agencija Hina.
Nove prognoze bolje su od onih s početka ljeta zahvaljujući ublaženim uvjetima financiranja, objašnjavaju u OECD-u, napominjući da središnje banke u brojnim zemljama snižavaju kamatne stope. Potporu gospodarstvu pružila je i poticajna makroekonomska politika koja je nadmašila očekivanja, ali i naznake snažnijih ulaganja u pojedinim članicama OECD-a, dodaju.
Rast je usporio u drugoj polovini ove godine budući da su kompanije ‘stale na kočnicu’ u naručivanju koje je trebalo preduhitriti narudžbe, a više efektivne carinske stope u SAD-u i Kini prelijevaju se na konačne cijene proizvoda.
Odgođeni efekt carina
U 2026. svjetsko gospodarstvo trebalo bi se postupno oporaviti jer će utjecaj podignutih carina oslabiti, uz povoljne financijske uvjete i poticajnu makroekonomsku politiku, ističu u OECD-u. Efektivna američka carinska stopa iznosila je u studenom u prosjeku 14,6 posto, izračunali su stručnjaci, i bila je niža za 1,4 postotna boda nego u rujnu i listopadu, pokazuju izračuni.
Najvišu razinu bila je dosegnula u travnju, pokazuju novi izračuni, od gotovo 18 posto. Utjecaj američkih carina još se ne osjeća u potpunosti, napominju iz OECD‐a, no sve se više vidi na poslovnim troškovima i potrošačkim cijenama, osobito u SAD‐u. Svjetska trgovinska razmjena trebala bi u takvim uvjetima porasti u ovoj godini za 4,2 posto i usporiti u 2026. na 2,3 posto jer će se carine osjetiti u potpunosti.
Američko gospodarstvo trebalo bi ove godine osjetno usporiti, s prošlogodišnjih 2,8 na 2,0 posto, izračunali su. Rast bi ipak trebao biti snažniji no što su očekivali u lipnju, prema tadašnjoj procjeni od 1,6 posto. Aktivnost bi trebala usporiti i u 2026., na 1,7 posto, odražavajući više efektivne carinske stope, gašenje radnih mjesta u saveznim državnim službama te smanjenu neto imigraciju, smatraju u OECD‐u.
Trend bi trebao promijeniti smjer u 2027., uz očekivano blago ubrzanje rasta, na 1,9 posto, zahvaljujući snažnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju i daljnjem ublažavanju monetarne politike, predviđaju.
Potrošnja na obranu
U eurozoni će pak poboljšani uvjeti financiranja, novac iz fondova za oporavak i otpornost i “otporna” tržišta rada prevagnuti nad pojačanim trgovinskim napetostima. U takvim bi uvjetima gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo, prema novim OECD-ovim izračunima, porasti u ovoj godini za 1,3 posto.
U lipnju OECD je bio predvidio rast aktivnosti za 1,0 posto. Gotovo isti tempo rasta očekuju i u 2026., uz prognoziranu stopu od 1,2 posto.
Veća proračunska potrošnja na obranu i infrastrukturu potaknut će njemačko gospodarstvo, očekuju u OECD‐u, dok će očekivana štednja biti kočnica za aktivnost u Italiji i Francuskoj. Najsnažniji rast u skupini četiriju vodećih gospodarstava eurozone očekuju u Španjolskoj, od 2,9 posto u ovoj godini i od 2,2 posto u 2026.
Indija blizu ‘sedmici’
Najviše stope rasta trebala bi i ove i iduće godine bilježiti Indija, od 6,7 odnosno 6,2 posto, zahvaljujući većim realnim prihodima kućanstava, ublažavanju monetarne politike i skoku javne potrošnje, procjenjuju u OECD‐u. Kinesko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 5,0 posto i usporiti u 2026. na 4,4 posto.
Azijski će div usporiti budući da će val narudžbi koji je pokrenula najava viših carina splasnuti, uz više američke carine. Među kočnicama rasta OECD je izdvojio i “kontinuiranu prilagodbu” u nekretninskom sektoru i postupno gašenje proračunske potpore kompanijama.
Pročitajte još:
Usporavanje azijskog diva do posustajanja gospodarske aktivnosti u Kini dovest će obustava pojačanih narudžbi iz prve polovine godine uoči tada najavljenih carina, utjecaj viših efektivnih carinskih stopa na izvoz u SAD te slabljenje fiskalne podrške i kontinuirano loše stanje u sektoru nekretnina, procjenjuju u OECD‐u.
Snažna domaća potražnja trebala bi pak biti poticaj indonezijskom gospodarstvu i ublažiti usporavanje izvoza, procjenjuju, uz prognozu da bi aktivnost trebala ove i iduće godine porasti za 5,0 posto. Rusko gospodarstvo trebalo bi pak ove godine, prema izračunima OECD‐a, porasti za 0,7 posto i za 0,5 posto u 2026.
