Odbor EP: Prihvaćen ažurirani plan prometne mreže EU s većim učešćem Hrvatske

Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je dogovor s Vijećem Europske unije o ažuriranim smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) koje sada uključuju više prometnih pravaca i čvorišta u Hrvatskoj.

Privremeni sporazum postignut prošlog prosinca između pregovarača Vijeća i Parlamenta ažuriranje je plana EU o izgradnji mreže željeznica, cesta, unutarnjih plovnih putova i kratke pomorske rute povezane preko luka i terminala diljem Europske unije.

Trenutačni TEN-T projekti kreću se od Rail Baltica, koji povezuje Helsinki i Varšavu, do tunela Brenner, koji povezuje Austriju i Italiju, ili Lisabon Madrid brze željezničke linije, navodi parlament.

U Hrvatskoj je do sada u europske prometne koridore bila uključena samo prometna veza Zagreba i luke Rijeka, no nove smjernice sada uključuju i luke Split i Ploče, regionalne željeznice u unutrašnjosti, zračne luke i drugu infrastrukturu, prenosi Hina.

Hrvatska će zbog ovih ažuriranih smjernica, za razvoj svoje prometne infrastrukture imati pristup fondu od 26 milijardi eura predviđenih financijskim okvirom EU do 2027. Ta sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe, CEF-a, namijenjena su razvoju devet europskih koridora i povezivanju 424 europska grada s lukama, zračnim lukama i željezničkim terminalima.

U pregovorima s Vijećem EU-a Europski parlament stavio je fokus na intermodalni prijevoz koji se prvenstveno odvija željeznicom, unutarnjim plovnim putovima ili kratkom pomorskom plovidbom. Na temelju novih pravila to će biti pojačano elektrificiranim željeznicama u središnjoj TEN-T mreži, koje će se kretati brzinama od 160 km/h za putnički željeznički i 100 km/h za teretni promet, i prelaziti unutarnje granice EU-a u prosjeku za manje od 25 minuta do kraja 2030, navodi se u priopćenju EP.

Privremeni sporazum o pravilima TEN-T, zastupnici trebaju prihvatiti na nekoj od predstojećih plenarnih sjednica, vjerojatno u travnju.

Europski koridori Hrvatskoj donose velika financijska sredstva, a Hrvatsku još samo jedan korak dijeli do 26 milijardi eura od Europe, koje će biti utrošeni na financiranje velikih prometnih projekata, kaže hrvatski eurozastupnik Valter Flego.

„Dogovor se temelji na povezanoj Europi i željeznicama u dvije brzine. Jasno, mi smo na onoj puno sporijoj strani. Sjever Europe će 2030. putnike prevoziti brzinom od 250 km/h, dok će na istoku maksimalna brzina vlakova biti 160 km/h. No, uzmemo li u obzir prosječnu brzinu naših vlakova danas 50 km/h, uspjeh je itekako značajan. Putovanje vlakom od Rijeke do Zagreba danas traje 45 minuta duže nego prije 18 godina, tako da će brzina od 160 km/h na dionicama Rijeka-Split, Rijeka-Zagreb i Zagreb-Vinkovci za nas predstavljati brzinu svjetlosti, pojasnio je Flego.

Luka Rijeka tako ulazi na čak tri europska koridora, a Split i Ploče na jedan. Zračne luke Zagreb, Dubrovnik i Split imat će mogućnost europskim novcem osigurati direktnu željezničku, tramvajsku ili metro vezu do najvećeg grada u blizini.

Osam manjih gradova od Savudrije do Dubrovnika dobiva pristup financiranju morskih i zračnih luka, što obuhvaća modernizaciju marina, dodatne vezove, obnovu riva i lukobrana te modernizaciju infrastrukture u manjim regionalnim zračnim lukama, poput Pule i Cresa.

Od regionalnih željeznica koje su ušle u TEN-t mrežu riječ je o Istarskoj i Podravskoj pruzi. Istri to otvara put za modernizaciju željeznice prema Trstu, a otvara se i put za najveću investiciju u povijesti naše zemlje od neovisnosti – željeznički tunel kroz Učku. Otoku Krku otvara se prilika za novi most, kao i cestovno-željeznički spoj prema Rijeci, navodi ured zastupnika.