Do sredine iduće godine ili točnije do 7. lipnja 2026. članice Europske unije (EU) moraju primijeniti direktivu o transparentnosti plaća, no mnoge među njima, uključujući Hrvatsku, još nisu krenule u izradu odgovarajućeg zakonskog rješenja.
Riječ je o direktivi koja bi trebala ojačati načelo “jednaka plaća za jednaki rad” i time spriječiti jaz u plaćama koji se javlja između muškaraca i žena.
Da bi se to postiglo bit će nužno tražiteljima posla prikazati raspon plaće koja se nudi za određeni posao i omogućiti zaposlenicima pristup informacijama o plaćama kako bi se moglo razaznati postoje li neopravdane razlike. Također se neće smjeti od kandidata za posao tražiti informacija o ranijim plaćama, a tvrtke s više od 100 zaposlenih će morati podnositi izvješća o razlikama u plaćama među spolovima te ispravljati nesklad ako za isti posao ta razlika bude veća od pet posto.
Žene u EU u prosjeku zarađuju 12 posto manje po satu od muškaraca, navodi Eurostat.
Za one koji traže posao informacija o rasponu plaće prije no što podnesu svoju kandidaturu znači razliku između mogućnosti pouzdanog pregovaranja i tapkanja u mraku sa strahom da bi mogli u razgovoru oko visine plaće ugroziti svoje izglede za dobivanje posla.
Europska direktiva o transparentnosti plaća bi mogla pomoći i da se ukloni kultura tajnovitosti oko plaća čime bi se uspostavila ravnomjerna pozicija za mlađe zaposlenike, povratnike s porodiljskog dopusta ili bilo koga tko je povijesno gledano bio slabije plaćen za obavljanje istoga posla.
No, spori napredak u pripremi implementacije europske direktive, navodi Euronews, rađa zabrinutost da bi neke od zemalja mogle propustiti traženi rok za početak provedbe.
Prema navodima jedne od vodećih svjetskih računovodstvenih tvrtki PwC-a, Nizozemska je nedavno odgodila početak primjene na 1. siječnja 2027.
“Kako se bliži kraj ove godine većina EU zemalja još nije spremna primijeniti direktivu i, općenito uzevši, napredak je spor”, tvrdi Monika Krzyszkowska-Dabrowska koja se bavi pitanjima zapošljavanja u okviru varšavskog ureda britanske odvjetničke tvrtke Addleshaw Goddard.
Prema podacima iz te tvrtke, u rujnu ove godine 10 od 27 zemalja EU-a još nije učinilo nikakav iskorak prema implementaciji direktive. To su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Danska, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Luksemburg i Portugal.
U devet zemalja očekuje se dovršenje nacrta zakonskog okvira. To uključuje Cipar, Češku, Estoniju, Finsku, Franusku, Slovačku, Rumunjsku, Španjolsku i Sloveniju. To znači da je radna zakonodavna skupina pripremila prijedlog o kojemu se raspravlja s dionicima.
U četiri zemlje već je objavljen nacrt zakonskog prijedloga. Riječ je o Irskoj, Litvi, Nizozemskoj i Švedskoj.
U tri zemlje djelomična je primjena već započela, a to su Belgija, Malta i Poljska. Njemačka se pak priprema doraditi svoj zakon u skladu s direktivom.
Očito je da neke zemlje kane nadograditi već postojeće zakone, a to je slučaj ondje gdje zakonodavstvo već ima određena rješenja za teme kojima se bavi europska direktiva. Tamo gdje još ne postoji usporediv zakonski okvir radi se na potpuno novom zakonskom rješenju.
Krzyszkowska-Dabrowska navodi da se, iako ne postoji otvoreno opiranje direktivi, ona vidi problematičnom iz kuta gledanja poslodavaca kojima nameće nove obveze naspram zaposlenika te daje veće ovlasti sudovima i nadležnim tijelima za radno zakonodavstvo.
Duncan Brown s britanskog Instituta za pitanja zapošljavanja (IES) navodi da su u zadnje dvije do tri godine vlade članica EU-a zbog političkih i ekonomskih nestabilnosti nakon Covida i ruske invazije na Ukrajinu bile pritisnute vremenom oko rada na drugim zakonodavnim prioritetima što se onda osjeti na redoslijedu izrade novih zakona.
Pročitajte još:
Kad je riječ o najvećim europskim gospodarstvima, stručno povjerenstvo u Njemačkoj bi preporuke trebalo dovršiti pri kraju godine, a Francuska bi zakon mogla dobiti tijekom jeseni. U Italiji još nije bilo pomaka, dok je Španjolska već uvela neke obveze poslodavcima kao što je registar plaća prema spolu za sve tvrtke te obveza revizije za sve tvrtke s više od 50 zaposlenih.
Prema portalu za oglašavanje radnih mjesta Indeed, Ujedinjeno Kraljevstvo je u svibnju ove godine imalo najbolji skor u transparentnosti oko plaća prilikom oglašavanja poslova, a nakon toga Francuska i Nizozemska.
