Godina 2026. donosi niz važnih novosti za građane Hrvatske – od digitalne fiskalizacije i strožih prometnih kazni, preko rasta minimalne plaće i fleksibilnijeg rada uz mirovinu, do besplatnog osnovnog bankovnog računa. Paralelno se planiraju i promjene u području gradnje i stanovanja, kao i skuplje dopunsko zdravstveno osiguranje.
Početak 2026. godine donosi veliki digitalni projekt, Središnji registar stanovništva. Zakon je već donesen, a puna operativnost registra planirana je za 1. lipnja 2026.
Tada bi država, lokalne jedinice, ali i sami građani trebali dobiti pristup jednom centralnom registru u kojem će se skupljati podaci iz gomile postojećih evidencija: OIB, prebivalište, podaci o obitelji i kućanstvu, obrazovanju, zaposlenju, nekretninama, socijalnim pravima.
Registar vodi Porezna uprava, a cilj je da se podaci automatski ažuriraju u realnom vremenu i da se više nikad ne radi klasični popis stanovništva kakav smo poznavali. Za građane, prenosi Večernji list, to dugoročno znači manje nošenja papira od šaltera do šaltera, ali i manje “skrivanja”. Država će imati puno jasniju sliku tko gdje živi, što posjeduje, koje prihode ima. Neka socijalna prava, stipendije ili oslobađanja od plaćanja dopunskog u budućnosti će se mnogo lakše automatizirati, ali i razne porezne kontrole mogu postati preciznije.
U pozadini svega toga događa se i pomak oko jednakosti plaća. Do lipnja 2026. Hrvatska mora u svoje zakone potpuno ugraditi europsku Direktivu o transparentnosti plaća pa se već sad radi na izmjenama Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova.
Poslodavci će morati jasno pokazati raspon početne plaće, kriterije za napredovanje i omogućiti radnicima uvid u prosječne plaće za isto ili jednako vrijedno radno mjesto, uključujući rodne razlike. Detalji će se još brusiti kroz zakonodavni proces, ali smjer je jasan, veća transparentnost i puno manje prostora da dvoje ljudi za isti posao imaju različitu plaću.
Promjene stižu i u bloku poreza i donacija. Sabor je izglasao paket izmjena poreznih zakona koji kreće 1. siječnja, što posebno zanima one koji rade u kulturi, sportu, udrugama i generalno neprofitnom sektoru. Tvrtkama se dodatno stimulira sponzoriranje društveno korisnih aktivnosti.
Trošak sponzorstva ubuduće se priznaje dvostruko, jednom kao rashod u poslovnim knjigama, a drugi put kao umanjenje porezne osnovice, a podiže se i limit za takve olakšice. U prijevodu, ako firme to ozbiljno shvate, dio novca koji bi završio u porezu može, umjesto toga, završiti na dresovima lokalnog kluba, u kazalištu, festivalima ili humanitarnim projektima.
Pročitajte još:
Uz to se ukida niz obrazaca i evidencija za poduzetnike, primjerice, posebne evidencije donacija hrane, knjige izlaznih i posebne evidencije primljenih računa, što bi im, barem na papiru, trebalo smanjiti birokraciju za više od 70 milijuna eura godišnje.
Ne treba zaboraviti ni kulturnu scenu. Od 1. siječnja 2026. Ministarstvo kulture i medija preuzima od Grada Zagreba upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području grada.
Do kraja kolovoza 2026. traje prijelazno razdoblje u kojem gradski ured još dovršava neke poslove, ali vlasnici zaštićenih zgrada i projekti obnove sve će se više rješavati izravno preko ministarstva, što je važno svima koji žive ili obnavljaju stan u zaštićenoj zgradi jer mijenja se hodogram papira i “sugovornik”.
