Od Nove godine mnoge banke poskupljuju usluge, znate li koliko?

Mnogi korisnici usluga Zagrebačke banke su nedavno dobili obavijest o poskupljenju naknada za proizvode i usluge, koje će se početi primjenjivati od 8. siječnja 2025. godine. Isto tako, banka ukida naknadu za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, po nalogu Hrvatske Vlade. U nastavku ćemo detaljnije opisati što se mijenja i koliko.

Nakon vijesti koje su stigle početkom ove godine iz Zagrebačke banke o tome da je Grupa Zagrebačke banke ostvarila je 509 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja u 2023. godini i da joj je dobit za 261 milijuna eura (čak 105,2 posto) veća u odnosu na 2022. godinu nije se očekivalo da će najaviti nova poskupljenja građanima. Neto prihod od provizija i naknada u prošloj godini iznosio im je 217 milijuna eura što je povećanje od 10 milijuna eura (više za 4,8 posto) u odnosu na prethodnu godinu. Isto tako, iz nedavno objavljenih financijskih izvješća u prvih devet ovogodišnjih mjeseci je ostvarila dobit nakon oporezivanja od 381 milijun eura, što je za 35 milijuna eura (ili 10,1 posto) više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Porasli su i poslovni prihodi Banke za 49 milijuna eura (8,6 posto), te su na godišnjoj razini 617 milijuna eura. A što se tiče troškova poslovanja oni su veći za sedam milijuna eura (četiri posto) pa iznose 180 milijuna eura. Omjer troškova i prihoda iznosio je 29,17 posto.

Nedavno je stigla i vijest iz HNB-a o 405,6 milijuna eura prihoda svih banaka u Hrvatskoj od naknada i provizija u prvih šest mjeseci ove godine.

Iz toga proizlazi logično pitanje, kada će Banci biti dovoljno zarade koju ostvaruju preko svojih klijenata u Hrvatskoj?

Što su izjavili predstavnici banke i udruge banaka?

Iz Zagrebačke banke zamolili su korisnike za razumijevanje zbog poskupljenja obrazloživši ga sa sljedećom izjavom: “Trenutačne okolnosti na tržištu, značajan rast operativnih troškova poslovanja (troškovi infrastrukture poput energenata, poštarine, zakupa, radne snage, tehnologije, sigurnosti i regulatorni troškovi), te ulaganje u unapređenje proizvoda i usluga doveli su do potrebe za usklađenjem dijela naknade Banke”.

Iz Hrvatske udruge banaka izjavili su da: “Promjena visine pojedinih naknada nije povezana ni na koji način sa zakonskim izmjenama kojima se omogućava besplatno korištenje osnovnog računa. Dugo vremena se nisu dizale naknade banaka i u kontekstu europskih banaka stojimo ispod prosjeka”

Uzevši u obzir napredak tehnologije i mogućnosti samostalnog provođenja transakcija online, kao i mnogih drugih online usluga, gdje klijent niti ne mora otići u banku i sve radi sam, i gledano sa strane korisnika usluga postavlja se pitanje da li bi banke i svojim korisnicima umjesto poskupljenja trebale reducirati naknade za to što dio njihovog posla obavljaju sami?

Kakva je situacija kod drugih banaka u Hrvatskoj

Erste banka je poskupila svoje usluge u ožujku ove godine, nakon nje OTP u travnju, a u kolovozu je poskupila i PBZ. Ipak, najznačajnije poskupljenje je do sada kod Zagrebačke banke.

Vlada je reagirala na tu vijest o poskupljenju i obećala revidirati bankovna izvješća i njihove razloge poskupljenja.

Što točno poskupljuje u Zagrebačkoj banci?

Gotovo sve naknade za proizvode i usluge poskupljuju ili su na novi način obračunate. Sve paketirane usluge poput Lepeza mogućnosti i Platnog asistenta koje se mjesečno naplaćuju poskupljuju za od 0,59 € pa do 7,07 €. Za korisnike online bankarstva dodaju se mogućnosti određenog broja besplatnih mjesečnih transakcija pa, na primjer, za korisnike Dinamične lepeze broj se povećava s 15 na 20 besplatnih transakcija mjesečno a za neke pakete poput Elastične Lepeze i Premium paketa broj besplatnih online transakcija postaje neograničen. Za korisnike koji svoje račune plaćaju u poslovnici banke, pošte ili Tiska ove besplatne opcije nisu omogućene jer se one koriste samo za online transakcije. Tako da, određeni broj starije ili manje informatički pismene populacije neće imati ove pogodnosti.

Isto tako, poskupljuju i transakcije, odnosno kreditni transferi, unutar i izvan Banke. Za transakcije uz online bankarstvo sada treba izdvojiti 0,08 € više nego prije jer se cijena povećava s 0,17 € na 0,25 € za transakcije provedene prema poslovnim subjektima u Banci. A za transakcije izvan Banke poskupljuje za 0,05 €, odnosno s 0,30 € na 0,35 €. Za one koji imaju na primjer 30-ak mjesečnih transakcija, što unutar i što izvan Banke, poskupljenje može biti i oko 30 € na godišnjoj razini.

Točnije, za 30 online transakcija mjesečno unutar Banke osoba će platiti godišnje 90 € ili 126 € za online transakcije izvan Banke.

Usporedimo troškove mjesečnih naknada i transakcija s poznatim Europskim bankama.

S obzirom na to da predstavnici Udruge banaka izjavljuju kako su Hrvatske bankovne naknade i troškovi usluga među najnižima u Europi, odnosno da u kontekstu europskih banaka stojimo ispod prosjeka, usporedili smo troškove Europskih banaka.

Zapadne zemlje poput Francuske ili Švicarske imaju mjesečne naknade za vođenje računa koji se kreću od 2 eura pa na više. Detaljnije možete pročitati u okviru koji prati ovaj tekst.

Logični slijed naše analize je usporediti prosječna primanja Hrvatskih zaposlenika s onima iz Europe. Švicarska ima najvišu prosječnu neto plaću koja premašuje 5.000 eura mjesečno, a Hrvatska je „tek“ na oko 1.300. To radimo da bi dobili širu sliku financijskih okolnosti građana. Očito nije isto izdvojiti 10 eura za mjesečnu naknadu zaposlenicima koji imaju primanja od 875 € ili onima iz Švicarske s 5.569 € mjesečno. Da li banke imaju sluha za to?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečno isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2024. iznosila je 1.302 eura. Prema priopćenju Gradskog ureda za gospodarstvo ekološku održivost i strateško planiranje najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za srpanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina u iznosu od 2.221 euro, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja kože i srodnih proizvoda u iznosu od 875 eura.

Prosječne mjesečne plaće u državama EU i Švicarskoj u eurima znatno variraju zbog razlika u troškovima života, porezima i razinama razvoja. 

Švicarska se izdvaja s najvećim plaćama, ali uz visoke troškove života. S druge strane, istočnoeuropske zemlje imaju znatno niže plaće, no često i niže troškove života.

Zaključak

Kada šire sagledamo situaciju i usporedimo primanja hrvatskih građana s primanjima većine građana Europe mogli bi reći da smo na dnu te ljestvice. To opravdava i očekivanja građana da strane banke na našim područjima ne mogu inzistirati na planiranju velike zarade na račun osnovnih usluga za vođenje računa i troškova online transakcija. Razumljivo je da većine banaka naplaćuju veće naknade za provođenje transakcija u poslovnici banke, gdje se vrijeme zaposlenika banke koristi za to, i tako demotivira korisnike za dolazak u poslovnicu i potiče na veće korištenje online transakcija i drugih online usluga. Ipak, neshvatljivo je kako su u većini Europskih banaka online transakcije besplatne u domaćem prometu, a kod nas dosežu iznose i do 0,35 € po transakciji.

Prije par godina su barem transakcije prema poslovnim subjektima, korisnicima usluga Zagrebačke banke, bile besplatne, ali su s vremenom i njih počeli naplaćivati. To se jako čini nepravedno jer, u principu, online plaćanje odrađuje sustav s korisnicima, a ne zaposlenici Banke, pa ne vidimo svrhu tog poskupljenja.

Kratki pregled naknada u nekim europskim zemljama