Uvođenje eRačuna, kao i njihova fiskalizacija, velika je promjena u poreznom sustavu Hrvatske koja će stupiti na snagu s prvim danom 2026. godine. Riječ je o uvođenju takozvanog sustava Fiskalizacija 2.0, u kojem više neće biti papirnatih računa, jer će ih zamijeniti eRačun. Novost su i informacijski posrednici, pa tri tjedna uoči primjene novih pravila mnog poreznim obveznicima nije jasno što trebaju učiniti prije stupanja na snagu novih pravila.
Obveza izdavanja eRačuna odnosi se na one koji su dosad robe i usluge naplaćivali putem transakcijskog računa, a koji su u sustavu PDV-a. Sustav Fiskalizacija 2.0 već se testira, a porezi obveznici, koji su spremni, već su počeli unositi eRačune u sustav.
Iz Porezne uprave napominju da će u obzir uzimati samo račune nakon 1. 1. 2026.
Prvi koji su se našli na meti zbunjenih poreznih obveznika bili su knjigovođe i računovođe. Prema riječima Danijele Ćosović, direktorice Društva Konto Danijela, mnogi još ne vjeruju da je sustav spreman i da će za dvadesetak dana krenuti Fiskalizacija 2.0.
Kako je istaknula na konferenciji “Fiskalizacija 2.0 – implementacija i porezni nadzor”, klijenti teško prihvaćaju da računi više neće nositi knjigovođi i da ih više nema u papirnatom obliku. Iako su krenuli s informiranjem svojih korisnika još u kolovozu ove godine, mnogi su tek sada postali svjesni da odgađanja neće biti i da će Fiskalizacija 2.0 stupiti na snagu s prvim danima iduće godine te da će digitalna razmjena računa postati standard.
Nakon što porezni obveznik provjeri odnose li se na njega nova pravila, važno je da izabere informacijskog posrednika. Knjigovođa, ističe Danijela Ćosović, nije tehnička podrška i to klijenti moraju shvatiti.
“Porezni obveznici mogu i sami zaprimati račune i slati ih knjigovodstvu. U tom slučaju manji je rizik od dupliciranja računa, ali porezni obveznik ima više posla. Druga je mogućnost prepustiti preuzimanje računa knjigovođi, ali prije toga treba izabrati informacijskog posrednika.” , pojašnjava Ćosović.
Da će biti početnih poteškoća, svjesni su i u Ministarstvu financija. Kako je istaknula državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić, nastat će i novi troškovi za porezne obveznike, no ističe da se moralo krenuti u tom smjeru.
Naime, procjene upućuju na to da je razlika između očekivanog prihoda od PDV-a i te stvarno naplaćenog iznosa kreće oko 93 milijarde eura u Europi, a smatra se da se četvrtina nestalih prihoda može izravno pripisati prijevarama u vezi PDV-a povezanim s trgovinom unutar EU i to prije svega jer pravila o PDV-u za prekograničnu trgovinu nisu prilagođena poslovanju u digitalnom dobu. Pojašnjava da će s novim sustavom važne informacije koje su bitne za ubiranje poreza biti dostupne te da je u otkrivanja prevara najvažnija unakrsna usporedba podataka, što je moguće samo ako su računi digitalizirani.
Osim izdavanja eRačuna, porezni obveznici moraju izabrati i pristupne točke. Oni se još nazivaju i informacijskim posrednicima. Na internetskim stranicama Porezne uprave već je registrirano i korisnicima ponuđen izbor između dvadeset i sedam posrednika, a još četrdeset i troje potencijalnih posrednika zasad testira sustav, pa se očekuje da će se broj posrednika povećati.
Kako je istaknula Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave, ako obveznik neće biti zadovoljan svojim posrednikom, u svakom trenutku može ga zamijeniti ili može imati više njih. Pritom, poreznici obveznici moraju voditi računa s kim će potpisati ugovor i provjeriti što im se nudi, jer dok neki nude prvih 100 računa besplatno, drugi klijente mame besplatnim arhiviranjem. Na korisnicima je da sam izaberu najpovoljniju mogućnost.
Od poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a već 47 tisuća potvrdilo je svoje pristupne točne u FiskAplikaciji, a za 127 tisuća obveznika još se čeka potvrda. Zato u Poreznoj upravi smatraju da je većina svjesna da nema odgađanja novog kruga fiskalizacije i da u 2026. papirnatih računa više neće biti, rekla je Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave.
Dodala je kako nema govora o tome da će sustav Porezne uprave “pasti” te da neće moći prihvatiti i fiskalizirati toliki broj računa, jer već sada u sklopu fiskalizacije 1.0 dnevno zaprimaju 7 do 10 milijuna računa, pa smatra da 90 milijuna novih eRačuna, koji će se početi izdavati s 1.1.2026. neće rušiti sustav.
Pročitajte još:
Fiskalizacija će se odvijati u pozadini, a nakon unakrsne provjere izdavatelja i primatelja računa, unutar FiskAplikacije odvijat će se sam proces registriranja računa kod Porezne uprave.
Što se tiče klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD) porezni obveznici sami moraju povezati svoje interne šifrarnike s KPD 2025. klasifikacijom. Bez KPD šifre, eRačun neće proći fiskalizaciju i smatrat će se nevažećim, poručuju s konferencije Fiskalizacija 2.0 – implementacija i porezni nadzor, koja je okupila na jednom mjestu porezne obvenike, nadzor, knjigovođe, računovođe i informacijske posrednike.
