Očekivani radni vijek i stopa participacije radne snage u Hrvatskoj među najnižima u EU

Prosječan broj godina koji Europljani provode radeći raste diljem kontinenta, no brojevi su u pojedinim zemljama poprilično različiti.

Očekivani životni vijek u Europskoj uniji (EU) također raste zadnjih desetljeća što se odrazilo u dosta zemalja i povećavanjem dobne granice za umirovljenje.

Prošle godine prosječni očekivani radni vijek u EU je iznosio 37,2 godine, podaci su Eurostata. U odnosu na 2014. godinu to je rast od 2,4 godine ili sedam posto, odnosno tada je bio očekivani radni vijek 34,8 godina.

Unutar EU-a raspon varira između 32,7 godina u Rumunjskoj i 43,8 godina u Nizozemskoj. Ako se uključe zemlje kandidati za članstvo u EU i zemlje europske zone slobodne trgovine EFTA, tada je raspon između 30,2 godine u Turskoj i 46,3 godine na Islandu.

Unatoč nekim iznimkama, očekivano trajanje radnog vijeka u Europi slijedi određene zemljopisne obrasce.

Zemlje na sjeveru Europe su na vrhu s najvećim brojem godinama provedenim radeći. Nakon Islanda i Nizozemske još se ističu Švedska sa 43 godine, Danska sa 42,4 godine, Norveška sa 41,2 godine i Finska s 39,8 godina u prosjeku.

Neke zapadnoeuropske zemlje također imaju iznadprosječno trajanje radnog vijeka u odnosu na čitavu EU. Švicarska ima 42,8 godina, Irska 40,4 godine te Njemačka 40 godina. To su uz nabrojane nordijske također zemlje koje spadaju u prvih 10 na ljestvici.

Francuska s 37,3 godine, Luksemburg s 35,6 godina i Belgija s 35 godina imaju nešto niže brojke.

Austrija, primjerice, ima očekivano trajanje radnog vijeka 38,7 godina, Slovenija 37,1 te Španjolska 36,5 godina.

Hrvatska je s 34,8 godina vidljivo ispod prosjeka EU-a, a jednaku brojku imaju Grčka i Bugarska. U EU gori su u tome još Italija s 32,8 godina i Rumunjska s 32,7 godina.

Na jugu Europe po očekivanog duljini radnog vijeka ističu se Portugal s 39,3 godine te Malta s 39 godina.

Naš sjeverni susjed Mađarska ima 37,4 godine, dakle osjetno iznad Hrvatske. Češka ima 37,5 godina, Slovačka 36, a Poljska 35,5 godina.

Logično je pitanje otkud sve te razlike.

Profesor Moritz Hess sa Sveučilišta za primijenjene znanosti Niederrhein ističe da važnu ulogu igra strana potražnje.

“Ako poslodavci trebaju radnike, to povećava stopu participacije radne snage i produljuje trajanje radnog vijeka. Također, bitan je institucionalni kontekst, naročito u odnosu na mirovine i tržište rada. Glavni faktor u tom kontekstu je službena dob za umirovljenje. Što je ona veća, dulje je očekivano trajanje radnog vijeka. Što se manje opcija nudi za ranije umirovljenje, to je vjerojatnije da će ljudi dulje raditi”, pojasnio je za Euronews.

Dodao je i da ulogu ima eventualno postojanje dobne diskriminacije. Drugim riječima, tamo gdje je doprinos starijih radnika vrednovan i ne osjećaju diskriminaciju, vjerojatnije je da će htjeti nastaviti raditi što dovodi do duljeg radnog vijeka.

Zaključak je kako je vjerojatnije da će zemlje s nižom stopom participacije radne snage imati niže očekivano trajanje radnog vijeka.

Eurostat je zaključio da stopa participacije objašnjava 81,5 posto razlika u trajanju radnog vijeka.

U Nizozemskoj je stopa participacije radne snage, odnosno omjer ukupnog aktivnog stanovništva i zaposlenih te onih koji aktivno traže posao, 68,7 posto. U Švedskoj je 67,3 posto, a u Njemačkoj 61,8 posto.

U Sloveniji je 58,7 posto, a u Hrvatskoj tek 53,9 posto.

Od nas su gore Grčka s 52,7 posto, Rumunjska s 52 posto te Italija sa 49,8 posto.

Prosječna dob za umirovljenje u EU je 64,7 godina za muškarce i 63,8 godina za žene.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se do 2060. prosječna dob za umirovljenje u EU približiti 67 godina.