U Parizu se održava 2. Samitu o nuklearnoj energiji, a najvažnija je vijest da su se paktu 38 zemalja svijeta, pridružile i Kina, Brazil i Belgija potpisivanjem Deklaraciju o utrostručenju nuklearne energije, koja donosi značajno proširenje nuklearnih kapaciteta.
Cilj je ove inicijative, osim postavljanja novih nuklearnih reaktora, produžiti životni vijek postojećih nuklearnih elektrana te ulagati u razvoj naprednih nuklearnih tehnologija.
Zanimljivo je da je podršku razvoju nuklearne energije dali i tehnološki divovi Google, Amazona i Meta, koji u nuklearnoj energiji vide rješenje za rastuću potražnju za električnom energijom.
Nuklearna energija trenutno osigurava oko 9 posto svjetske niskougljične električne energije, istodobno pružajući stabilnost mreži i smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima.
U čitavom svijetu je oko 440 nuklearnih reaktora, od toga stotinjak samo u Europi. Trenutno su zemlje s najviše reaktora u pogonu Sjedinjene Američke Države, Francuska, Japan i Kina.
Kina je najbrže rastući proizvođač nuklearne energije u svijetu. U pogonu ima 38 nuklearnih reaktora, 19 ih je u izgradnji. Kina većinu svojih nuklearki gradi duž obale. Osim što nastoji ojačati energetski suverenitet, smanjujući ovisnost o ugljenu i nafti, teži i zadovoljiti sve snažniju potražnju za električnom energijom.
U Europi najviše nuklearnih reaktora ima Francuska, čak 57, a od 27 država europskih članica polovica ima barem jedan nuklearni reaktor. No dok se 1990. trećina električne energije dobivala iz nuklearnih reaktora, danas je udio daleko manji – 15 posto. Iako je to posljedica odluke, mnogi danas smatraju da je to bila strateška pogreška okrenuti leđa niskougljičnom i pristupačnom izvoru energije za Europu.
Brojne su zemlje koje najavljuju ulaganja u nuklearne reaktore. Pogledamo li samo u okruženju, Slovenija razmišlja o gradnji drugog bloka postojeće nuklearke u Krškom. No, odluka još nije donesena, kao ni to hoće li se nastaviti suradnja na proširenju zajedno s Hrvatskom ili će se u projekt dogradnje ići samostalno. Odluka će biti donesena do 2030. godine.
Austrija je pak zemlja koja nema nuklearnih reaktora i oštro se tome protivi. Mađarska ima nuklearku u Paksu, a nedavno je postavljen kamen temeljac za novi blok Paks 2.
Srbija razmatra kupnju od 5 do 10 posto udjela u Paksu 2, a najavljeno je da bi prvu nuklearku na svojim prostorima mogla početi graditi i prije 2040. godine.
Hrvatska je u saborsku proceduru pustila Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, kojim se planira povećanje udjela nuklearne energije na najmanje 30 posto do 2040. godine. U javnosti se govori o malim modularnim reaktorima, koji bi se prema procjenu Europske komisije trebali biti u upotrebi u idućem desetljeću.
Zajedno sa Slovenijom, Hrvatska je gradila i danas dobiva električnu energiju iz nuklearke u Krškom. Iz tog izvora pokrivamo 16 posto naše potrošnje električne energije. Radni vijek elektrane produžen je do 2043.
Na Nuklearnom summitu u Parizu rečeno je da je Hrvatska uključena i u programe nuklearne fuzije, za koju se vjeruje da će osigurati kontinuitet nuklearne energije nakon 2050.
Pročitajte još:
Slovačka ima čak dvije nuklearke. Njemačke je svoje posljednje nuklearne reaktore ugasila 2023. Iz nuklearki se prije gašenja dobivao značajan udio električne energije, oko 30 posto. Nedavno je najavila da će graditi prvu svjetsku elektranu na nuklearnu fuziju.
Posljednjih godina mijenja se percepcija nuklearne energije: danas se na nju gleda kao na važan dio energetske tranzicije. Jer, nuklearne elektrane proizvode velike količine električne energije uz vrlo niske emisije ugljičnog dioksida, te se zbog toga svrstavaju među zelene izvore energije.
Električna energija u budućnosti neće se dobivati samo iz obnovljivih izvora, već iz kombinacije inovativnih rješenja i postojećih tehnologija, kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za električnom energijom.
