Novi Zakon o mirovinskom osiguranju – promjene dobre za umirovljenike

Vlada RH je u saborsku proceduru uputila novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojem je cilj povećanje mirovine, a Vlada, između ostalog, planira uvesti nova prava poput godišnjeg dodatka na mirovinu, dodani staž ženama od godine dana za svako rođeno dijete, izmjenu formule po kojoj bi se mirovina od 1. srpnja usklađivala po formuli 85:15, umjesto dosadašnjih 70:30.

Na red je došlo i povećanje invalidskih mirovina koje se podižu za dodatnih deset posto, a odluka o visini dodatka na mirovinu s obzirom na broj godina staža bit će poznata u listopadu, dok će dodatak biti isplaćen u prosincu.

Zakon donosi i ključnu novost – uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu. Melita Čičak, v.d. ravnatelja Uprave za mirovinski sustav pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH (MROSP) je istaknula najvažnije promjene u okviru novog Zakona o mirovinskom osiguranju.

„To je izmjena formule usklađivanja. Predlaže se omjer 85:15 u odnosu na povoljniji, povećanje invalidskih mirovina deset posto, povećanje najnižih mirovina tri posto, ukidanje penalizacije, smanjenje mirovine prijevremene sa 70 godina, mogućnost rada korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti do tri i pol sata i povećanje dodatnog staža za svako rođeno i posvojeno dijete sa šest na 12 mjeseci i uvođenje godišnjeg dodatka kao trajnog dodatka za sve umirovljenike svake godine“, rekla je Čičak za HRT.

Istakla je i kako osim redovnog usklađivanja mirovina od 1.1. i 1.7. svake kalendarske godine, Vlada RH uvodi treće povećanje mirovine koje će biti trajno i koje će se bazirati na mirovinskom stažu.

„Mirovinski staž u Hrvatskoj je relativno nizak, on je nešto narastao. Međutim, zadovoljni smo što se u zadnje dvije godine taj broj godina mirovinskog staža povećao i on je sada nešto veći od 33 godine. Čini nam se da ljudi ipak promišljaju o dužem ostanku u svijetu rada, o radu uz mirovinu, da su shvatili da stvarno samo kroz duži mirovinski staž mogu očekivati u konačnici veću mirovinu. Vlada će odlukom vrednovati koliki je to iznos jedne godine mirovinskog staža i treba istaknuti potrebu dužeg rada“, rekla je Čičak.

Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, Višnja Fortuna, je suglasna kako je zakonom napravljen veliki iskorak.

„Sve što je bilo rečeno i dogovoreno, to se i ostvarilo. Sada će to ići na zasjedanje Sabora prije ljeta, tako da će u listopadu biti vezano za ono što je najinteresantnije, a nije 13. mirovina, nego dodatak koji će biti sastavni dio mirovine i koji će ići u odnosu na godine staža i puta koeficijent, iznos koji će svake godine odrediti Vlada. Kod usklađivanja mirovina 85:15 veliki je iskorak“, istaknula je Fortuna, naglasivši i kako rad za umirovljenike sad može biti puno radno vrijeme i može biti pola radnog vremena, odnosno do četiri sata.

Ekonomski analitičar, Damir Novotny suglasan je da su promjene dobre za umirovljenike no za HRT ističe kako je ekonomika cijelog mirovinskog sustava je i dalje veliki problem.

„U našem ekonomskom sustavu imamo premalo onih koji rade, a veliki broj relativno mladih umirovljenika. Oporezivanje mirovina trebalo bi ukinuti jer to nema nikakvog smisla. Vlada naplaćuje porez od umirovljenika, a onda im vraća iz proračuna nazad“, rekao je Novotny.

Naglasio je kako je razina zaposlenosti u Hrvatskoj vrlo niska.

„Dakle, negdje oko 50 posto radno sposobnog stanovništva radi. Hrvatska je oduvijek bila zemlja emigracije i imigracije. I zbog toga mirovinski sustav ne treba uspoređivati s njemačkim. Moramo vidjeti kako ćemo mlade umirovljenike vratiti u sustav rada“, rekao je Novotny.