Vlada je sa sjednice u petak, 7. ožujka, u saborsku proceduru uputila svoj konačni prijedlog novog Zakona o igrama na sreću. U odnosu na prvu verziju, o kojoj je Sabor raspravljao od srpnja do rujna prošle godine, jedna od novosti u ovom prijedlogu je uklanjanje samoposlužnih terminala za klađenje u ugostiteljstvu, popularno nazvanih kladomatima.
Kako je istaknuo ministar financija Marko Primorac, društveni problemi u pogledu igara na sreću su povećanje njihove dostupnosti, agresivno oglašavanje igara na sreću, sve veće sudjelovanje maloljetnika, te sve veći broj ovisnika o igrama na sreću.
U prijedlogu zakona naveden je niz mjera koje bi trebale ove probleme riješiti ili barem suzbiti, a nakon što stupi na snagu vrijeme za prilagodbu novim pravilima bit će početak iduće godine, tj. siječanj 2026. Zakonom će se zabraniti rad kladionicama u krugu 200 metara od škola i vjerskih objekata, a za i casina i automat klubove minimalna propisana udaljenost od istih bit će 500 metara.
Što se oglašavanja tiče, zabranit će se reklamiranje igara na sreću u elektroničkim medijima u razdoblju od 6 do 23 sata. Za reklamiranje u tisku i na javnim površinama uvodi se potpuna zabrana, a zabranjuje se i pojavljivanja poznatih osoba u oglašavanju igara na sreću, kao i zabranu promocije igara na sreću kreatorima sadržaja na društvenim mrežama.
Prema istraživanjima koje citira vlada, u Hrvatskoj približno pet posto populacije odraslih i šest posto populacije mlađih odraslih (15-34 godina starosti) ima problema s kockanjem. Oko 73 posto anketiranih srednjoškolaca kaže da je barem jednom kockalo, a oko 13 posto srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problema povezanih s kockanjem. Procjena je i da broj igrača igara na sreću preko interneta doseže 450 tisuća.
Također se uvodi i obveza identifikacije svih igrača koji uplaćuju oklade u fizičkim poslovnicama, kao i registar samoisključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). U njega će se igrači koji su razvili ovisnost o igrama na sreću moći sami upisati, te će im na taj način biti onemogućen pristup igrama na sreću kod svih priređivača.
Igrači će moći podnijeti zahtjev priređivaču za isključenje, a to će biti moguće i ako to zatraže zavod za socijalni rad, ustanove za zaštitu obitelji ili zdravstvene ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja i liječenja ovisnosti, u slučajevima kada igrač zbog prekomjernog igranja nanosi štetu sebi ili obitelji koju uzdržava.
Vlada sada predlaže i potpunu zabranu samoposlužnih terminala za klađenje, kladomata, koji su najčešće smješteni u ugostiteljskim objektima. Prema podacima vlade, trenutno je oko 6.300 mjesta u Hrvatskoj gdje se priređuju igre na sreću, što uključuje sve automat klubove, kasina i kladionice – a prednjače upravo samoposlužni aparati za klađenje, kojih je gotovo 3.700, tj. 59 posto svih mjesta za klađenje.
Fizičkim poslovnicama koje priređuju igre uvest će se i ograničenje rada nedjeljom, po uzoru na zakon koji regulira rad nedjeljom u trgovini, na maksimalno 16 radnih nedjelja u godini.
U prijedlogu su i izmjene poreznih razreda za dobitke u igrama na sreću. Za dobitke u klađenju do 100 eura porezna stopa će iznositi 10 posto, dok će lutrijski dobici do tog iznosa biti neoporezivi. Za dobitke od 100 do 1.500 eura porezna stopa će u oba slučaja biti 10 posto, od 1.500 do 4.000 eura 15 posto, od 4.000 do 70.000 eura 20 posto, a iznad 70.000 eura porezna stopa na sve dobitke će biti 30 posto.
Pročitajte još:
Također se povećavaju i naknade koje plaćaju internetska i fizička kasina, kao i fzičke i internetske kladionice i naknade po automatu za automat klubove, i to za 50 posto.
Najveći lanac kladionica u Hrvatskoj po prihodima je SuperSport, koji je po podacima bonitetne kuće CompanyWall ostvario prihod od 203,1 milijuna eura u 2023. godini, ili 25 posto više u odnosu na 2022., uz 1.078 zaposlenih.
Drugi veliki igrači na tom tržištu su PSK (Hattrick-PSK d.o.o.) koji je ostvario 123,7 milijuna eura prihoda u 2023. (12 posto više u odnosu na 2022) i zapošljavao 883 radnika, zatim Favbet (Favorit sportska kladionica d.o.o.) koji je ostvario 11,3 milijuna eura prihoda u 2023., ili 322 posto više nego prethodne 2022. godine, uz 238 zaposlenih, te Germania Sport, koja je prošle godine imala 32 milijuna eura prihoda (rast od 2 posto godišnje) i 564 zaposlenih.
Državna Hrvatska lutrija je po podacima CompanyWalla prošle godine imala prihod od 120,8 milijuna eura (rast od 19 posto godišnje) i 1.434 zaposlenih.
5 Odgovora
Da ih skroz zatvoriti.
zabranjuju mi drugi izvor prihoda…
treba sve zabraniti
Potrebno je uspostaviti i edukacije o odgovornom igranju
Pametan potez. Treba suzbiti ovisnost o kocki. Previše mladih se navuče