Fiskalizacija 2.0 se prometnula u vruću temu siječnja, no ipak ima još nekih izmjena u poreznom kontekstu od početka ove godine na koju posebnu pozornost trebaju obratiti direktori tvrtki. To se odnosi na nove minimalne plaće za zaposlene članove uprave i direktore te kamatne stope na zajmove između povezanih osoba.
Direktor računovodstvene tvrtke Brojevi d.o.o. Bruno Cvitanović pojasnio je u osvrtu na te teme o čemu je konkretnije riječ.
Od 1. siječnja 2026. narasla je minimalna bruto plaća zaposlenog člana uprave. Ne može biti niža od 1.295,45 eura mjesečno u bruto iznosu što je rast od 126,75 eura u odnosu na prethodnu godinu. Time se iznos godišnjeg troška direktorske plaće penje na 18.110,40 eura. Ako je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme treba platiti razliku između obračunatih doprinosa i doprinosa prema minimalnoj mjesečnoj osnovici.
Neto iznos ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog člana uprave. Taj je iznos za samca u Zagrebu minimalno 936,26 eura i može rasti sve do 1.036,70 eura, ovisno o visini osobnog odbitka te lokalnom porezu na dohodak. Nova minimalna plaća direktora obračunava se u siječnju, a uobičajeno se isplaćuje u veljači.
Zakonom o doprinosima propisana je minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa za direktora, odnosno zaposlenog člana uprave. Ona se računa množenjem 1.295,45 eura i brojke 12, odnosno razmjerna je razdoblju u kojemu je obnašana dužnost direktora. Tako za direktora, koji je u 2026. godinu zaposlen kao direktor ili član uprave, godišnja osnovica iznosi 15.545,40 eura.
No, to nije i konačan iznos jer tom iznosu valja pribrojiti i iznos doprinosa na plaću, u ovom slučaju za zdravstveno osiguranje. Time se iznos godišnjeg troška direktorske plaće penje na spomenutih 18.110,40 eura. Važno je pritom provjeriti može li se iskoristiti različita umanjenja i oslobođenja ili poticaje za samozapošljavanje.
Kada je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme i ako je mjesečna osnovica po kojoj plaća doprinose niža od iznosa minimalne plaće direktora, treba platiti razliku između obračunatih doprinosa prema minimalnoj mjesečnoj osnovici od 1.168,70 eura te mjesečne osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je direktor prijavljen kao osigurana osoba.
Porezna uprava će godišnjim obračunom utvrditi moguću razliku doprinosa za uplatu te izdati rješenje za njeno plaćanje.
Prema odredbama Zakona o doprinosima za direktora ili zaposlenog člana uprave obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgovačko društvo kao poslodavac. No, za obveze doprinosa utvrđene prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja je sam direktor.
Za direktora koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine nije predviđeno utvrđivanje minimalne godišnje osnovice. Ako je direktor u radnom odnosu i korisnik je invalidske mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti na njega se primjenjuje odredba minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa.
Budući da se povećava minimalna bruto plaća direktora raste i mjesečni trošak poreza i doprinosa za direktora ili zaposlenog člana uprave. Tako u 2026. godini on iznosi minimalno 472,50 eura ako postoje neoporezivi odbici ili 538,00 eura kod sredina s minimalnom stopom poreza na dohodak. Ovaj trošak može rasti sve do okvirnih 572,94 eura, za pojedince bez uvećanja osobnog odbitka koji borave ili prebivaju u Zagrebu.
Druga važna tema je davanje zajmova zaposlenicima, članovima uprave i drugim poduzećima. U tom slučaju treba pratiti kamatne stope na zajmove između povezanih osoba, a minimalna kamatna stopa definirana je odlukom Ministarstva financija za svaku kalendarsku godinu. Ona u 2026. iznosi 2,65 posto što je niže no u protekloj godini kada je bila 4,38 posto.
Svaki ugovor o zajmu treba minimalno sadržavati svotu novca koja se pozajmljuje, rok u kojem će zajmodavac isplatiti novčanu svotu zajmoprimcu, odredbu o tome duguje li zajmoprimac ugovornu kamatu te, ako duguje, visinu kamatne stope, način otplate pozajmljene svote jednokratno ili u obrocima, rok ili rokove otplate pozajmljene svote način i vrijeme obračuna kamate.
Prema Zakonu o obveznim odnosima rok povrata zajma može, ali i ne mora biti ugovoren. Ako ugovor o zajmu ne precizira rok za vraćanje pozajmljene novčane svote zajmoprimac je obvezan vratiti novac na zajmodavčev zahtjev. Ako zajmoprimac ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom ili propisanom roku počinju teći zatezne kamate i rokovi zastare.
Odredbom Zakona o trgovačkim društvima predviđeni su uvjeti pod kojima dioničko društvo može članovima uprave, odnosno direktorima, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji dati zajam. Isto se primjenjuje na društva s ograničenom odgovornošću.
Odluku o davanju kredita moraju donijeti vlasnici društva, a u odluci se moraju odrediti kamate i otplata zajma. Ugovor o kreditu mora se sklopiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o odobrenju zajma.
Ako je zajam dan protivno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, tada osoba kojoj su novčana sredstva isplaćena mora odmah vratiti sredstva bez obzira na odredbe ugovora. Iznimka je u slučaju da nadzorni odbor naknadno donese odluku kojom odobrava davanje zajma.
Pravna osoba koja odobri kredit članovima uprave, izvršnim direktorima, članovima nadzornog ili upravnog odbora prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama zakona čini prekršaj za koji joj može biti određena novčana kazna do 6.630 eura. Odgovorna osoba može biti kažnjena novčanom kaznom od 920 eura.
Odobravanje kredita i zajmova oslobođeno je poreza na dodanu vrijednost (PDV).
Kod sklapanju ugovora i definiranju kamata treba voditi računa o odredbama Zakona o porezu na dobit zbog mogućeg uvećanja osnovice poreza na dobitak.
Inače, povezanim društvima smatraju se društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja, ovisno i vladajuće društvo, društva koncerna, društva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugom društvu te društva povezana poduzetničkim ugovorima, i to ugovorima o vođenju poslova društva, ugovorima o prijenosu dobitka te ostalim poduzetničkim ugovorima koji se upisuju u sudski registar.
Povezanim se osobama smatraju osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe. Alternativno, povezane su osobe one koje sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.
Pročitajte još:
Kod ugovorene niže kamatne stope među povezanim osobama od minimalno propisanih 2,65 posto treba uvećati poreznu osnovicu za razliku do stope od 2,65 posto. Kod ugovorene više kamatne stope između povezanih osoba sav trošak iznad stope od 2,65 posto bit će porezno nepriznat.
Pri odobravanju zajmova zaposlenicima poslodavac mora voditi računa o odredbama da je kamatna stopa na dani zajam minimalno dva posto. Kad bi ona bila niža onda bi se razlika do dva posto smatrala plaćom u naravi na što treba obračunati doprinose i porez.
Za nepovezane pravne osobe poreznim propisima nisu postavljena nikakva ograničenja glede najviših ili najnižih porezno dopustivih kamatnih stopa. U takvim odnosima treba voditi računa o najviše dopuštenim kamatnim stopama prema Zakonu o obveznim odnosima.
