Sektorska udruga njemačke kemijske industrije VCI kaže da ne očekuju nikakav značajan rast u tom sektoru prije 2026. godine, iako napominju da se čini da je u naglom padu kemijsko-farmaceutske industrije u Njemačkoj u posljednjih nekoliko godina ipak najgore prošlo, navodi se u njihovom priopćenju objavljenom u četvrtak.
Kemijska industrija, koja uključuje i farmaceutske proizvode, je u prvoj polovici ove godine zabilježila prodaju od 107 milijardi eura, ili za 0,5 posto manje u odnosu na godinu ranije. Blagi pad pripisuje se smanjenom kapacitetu industrijske proizvodnje, u trenutku kad brojne tvrtke najavljuju zatvaranje proizvodnih pogona i otpuštanja, kažu iz VCI-ja.
“Stanje je i dalje napeto. U prvom polugodištu ove godine naš sektor je proizveo oko 15 posto manje robe nego u pretkriznoj 2018. godini,” rekao je u priopćenju Markus Steilemann, predsjednik udruge VCI i direktor kemijske kompanije Covestro. Sektor kemikalija i farmaceutike zabilježio je pad industrijske proizvodnje od 1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su proizvodne cijene ostale stabilne.
Kemijski sektor je treći po veličini sektor goleme njemačke industrije i može se gledati kao putokaz za gospodarstvo cijele Europe, jer proizvodi materijalne komponente koje se koriste u raznim drugim djelatnostima, od automobilske industrije i građevinarstva do poljoprivrede i tekstila.
Velike njemačke kemijske kompanije kao što su BASF, Covestro i Brenntag nedavno su snizile svoje godišnje prognoze poslovanja, navodeći kao razlog tvrdoglavu globalnu ekonomsku slabost, oslabljenu potražnju, i efekte američkih carina, dodavši da se zasad na vidiku ne vide znakovi oporavka.
“Poslovanje u Njemačkoj postalo je previše skupo, u usporedbi s drugim zemljama,” kazao je Steilemann, koji navodi boljke poput prekomjerne birokracije, nekonkurentnih cijena energije, i visokih poreza, troškova rada, te cijena sirovina.
Pročitajte još:
Kako bi prevladala te izazove, njemačka vlada uvela je niz fiskalnih mjera za poticanje usporenog njemačkog gospodarstva, uključujući i infrastrukturni fond od 500 milijardi eura pokrenut u ožujku, kao i paket poreznih olakšica težak 46 milijardi eura odobren u lipnju, za potporu poduzećima, koji će biti na snazi sve do 2029.
Prema analitičarima s njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Ifo, novi infrastrukturni fond i smanjenje poreza na industrijsku struju glavni su faktori od kojih se očekuje da će potaknuti poslovni rast.
