Broj nezaposlenih ljudi u Njemačkoj u rujnu se povećao više nego što se predviđalo, pokazuju podaci njemačkog zavoda za zapošljavanje objavljeni u utorak, u trenutku kad se njemačko tržište rada pokušava oporaviti u okružju sve slabijeg gospodarstva.
Prema sezonski prilagođenim brojkama broj nezaposlenih Nijemaca je porasla za 14.000, i dosegla 2,98 milijuna, čime se premašilo očekivano povećanje od 8.000 po prognozama Reutersove ankete analitičara.
Desezonirana stopa nezaposlenosti zadržala se na 6,3 posto, u skladu s prognozama. Apsolutni broj nezaposlenih u Njemačkoj prošli mjesec je prešao 3 milijuna, po prvi put u deset godina – ali je onda pao za oko 70.000, na 2,95 milijuna, u rujnu.
Potražnja poslodavaca za novim radnicima također je slabija – u rujnu se oglašavalo 630.000 radnih mjesta, ili 66.000 tj. gotovo 10 posto manje nego godinu dana ranije. “Tržištu rada i dalje nedostaje potreban poticaj za snažniji oporavak,” rekla je u komentaru šefica zavoda za zapošljavanje Andrea Nahles.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, suočava se s trećom uzastopnom godinom pada BDP-a, po prvi put u svojoj povijesti. Jedan od većih razloga su američke carine na europsku robu koje je uveo predsjednik Donald Trump. Gospodarstvo je u drugom tromjesečju zabilježilo pad od 0,3 posto u odnosu na prva tri mjeseca godine, što ukazuje na nastavak slabosti tržišta rada, koje obično zaostaje za drugim ekonomskim pokazateljima.
Konzervativni kancelar Friedrich Merz najavio je mjere za izvlačenje Njemačke iz gospodarske krize naglim povećanjem javne potrošnje za infrastrukturne projekte i obranu, no čini se da je za opipljive efekte tih mjera na terenu potrebno više vremena nego što se očekivalo.
“Ako infrastrukturni programi i povećana potrošnja za obranu stupe na snagu sljedeće godine, od toga će najviše koristi imati proizvodni sektor, a rapidno nestajanje radnih mjesta barem će se usporiti,” rekao je ekonomist Michael Herzum iz društva za upravljanje imovinom Union Investment.
Međutim, trebat će još vremena da se ti učinci vide, dodaje Herzum.
Vodeći njemački gospodarski instituti, čije preporuke vlada uzima u obzir kod kreiranja ekonomske politike, povisili su prošlog tjedna svoje prognoze gospodarskog rasta za 2025. godinu, na 0,2 posto s ranijih 0,1 posto, i zadržali prognozu za 2026. godinu, od 1,3 posto.
U utorak su također objavljeni i podaci o potrošnji u maloprodaji u kolovozu, koja je također neočekivano pala, najviše zbog pada narudžbi preko interneta i poštom. Maloprodaja se realno smanjila 0,2 posto u odnosu na srpanj.
Pročitajte još:
Analitičari su predviđali rast od 0,6 posto mjesečno, nakon što je maloprodaja već bila pala za više od 0,5 posto u srpnju. Online i poštanske narudžbe su pale za 2 posto. Prodaja neprehrambene robe pala je za 1 posto mjesečno.
Stručnjaci kažu da su brojna kućanstva zabrinuta za budućnost zbog opće gospodarske situacije, i da zato iz opreza štede tj. smanjuju potrošnju. Ipak, u usporedbi s kolovozom 2024. ukupna maloprodaja je porasla za 1,8 posto.
