Unatoč snažnoj imigraciji Njemačka se muči zadržati doseljenike iz drugih zemalja Europske unije (EU) dulje od nekoliko godina, a istraživanje tamošnjeg ministarstva rada baca svjetlo na razloge tog problema koji sve više pritišće tržište rada.
“Ne možemo si priuštiti izgubiti trećinu EU državljana zbog loših uvjeta”, kazala je povjerenica savezne vlade za pitanja integracije Natalie Pawlik koja je i predstavila studiju.
Razina useljavanja državljana drugih zemalja EU-a u Njemačku je između 400 tisuća i 700 tisuća ljudi godišnje, no studija pokazuje da veliki broj njih odlazi u prve četiri godine od dolaska. To sugerira da životni i radni uvjeti nisu dovoljno privlačni za dugoročni ostanak.
Njemačka osjeća manjak radne snage općenito, a naročito u zdravstvu, građevini i javnoj administraciji. U 10 sektora koji prolaze kroz najveće probleme u tom smislu više od 260 tisuća radnih mjesta ne uspijeva biti popunjeno osobama s odgovarajućim kvalifikacijama, procjenjuje Njemački ekonomski institut (IW).
Samo u zdravstvu nedostaje oko 46 tisuća radnika.
“Uska grla u zdravstvenom sektoru vode ka dugim listama čekanja, a manjak ljudi u građevinskom sektoru znači sporiju izgradnju rezidencijalnih objekata”, kazala je za Euronews stručnjakinja IW-a Valeria Quispe. Pritom dodaje da je zbog slabosti gospodarstva u zadnje vrijeme manjak radne snage postao nešto manje izražen.
Zaključak je da je ključno ciljati pronalaženje radnika s odgovarajućim kvalifikacijama, ali i osigurati obrazovanje za one koji ga formalno nemaju te osmisliti poticaje za dulji ostanak u svijetu rada.
Građani drugih članica EU-a dolaze u Njemačku pretežito u potrazi za boljim poslovima i zaradom, pravnom sigurnošću i prilikama koje se otvaraju za njihovu djecu.
Rumunjska je zemlja iz koje najviše europskih državljana dolazi u Njemačku, pokazuju podaci Saveznog ureda za migracije i izbjeglice. Nakon toga slijede Poljska i Bugarska te iza njih Italija, Mađarska i Španjolska. Na Rumunje, Poljake i Bugare otpada čak 80 posto broja useljenih iz drugih država EU-a.
U 2024. godini useljavanje u Njemačku je palo na najnižu razinu od 2011. godine iako trend nije jednak kod svih nacionalnosti. Među izvorima radne snage iz drugih članica EU-a najveći je pad zabilježen kod Poljaka, Bugara i Hrvata. Pritom je najviše u odnosu na godinu ranije smanjen broj dolaska hrvatskih državljana, i to za čak 29,6 posto. U 2023. se doselilo 17.080 Hrvata, a u 2024. 12.025.
U pregledu koji zahvaća razdoblje od 2016., godine najviše je Hrvata došlo živjeti u Njemačku upravo te godine i bilo ih je 51.165. Od tada traje sustavni pad dolazaka.
U 2024. godini kod Bugara je na godišnjoj razini pad iznosio 19,2 posto te kod Poljaka 20,8 posto. Broj novopridošlih Rumunja je bio niži za 9,3 posto iznosivši 152.335 osoba.
No, neto useljavanje u Njemačku je te godine iznosilo tek 38.735 ljudi što je pad za 66,8 posto u usporedbi s 2023. godinom kada je brojka iznosila oko 117 tisuća.
Pa zašto toliki ljudi odlaze? Značajan broj navodi da se vraćaju u zemlje podrijetla zbog visokih troškova života i osjećaja nepripadnosti. Više od trećine ispitanika, odnosno 38,8 posto, je reklo da se u Njemačkoj ne osjeća ugodno, a gotovo polovica ili 49,4 posto navodi da su iskusili diskriminaciju na poslu.
Pročitajte još:
Druge su primjedbe nefleksibilni radni uvjeti, nepriznate stručne kvalifikacije i ograničene mogućnosti napredovanja. Dio ljudi prigovara prevelikoj birokraciji u priznavanju kvalifikacija i općenito upravnim procesima.
Studija navodi da slaba potpora u radnom, društvenom i općenito svakodnevnom životu čini težim mogućnost trajnog boravka.
Andrea Nahles iz Savezne agencija za zapošljavanje napominje da je nedavni rast zapošljavanja u Njemačkoj pogurnut isključivo pridošlicama iz trećih zemalja.
