Njemačka je posebno u odnosu na druge zemlje Europske unije (EU) pogođena rastom cijena goriva, a njemačka je vlada osnovala posebnu radnu skupinu koja bi trebala djelovati na obuzdavanju toga rasta.
Istodobno, vlada u Berlinu smatra da naftne tvrtke sada nabijaju profit.
Cijena goriva je zadnjih tjedana u Njemačkoj porasla za gotovo pet posto što je dosta iznad prosjeka u EU-u.
Usporedba sa susjednim zemljama nudi vrlo očite razlike. U Francuskoj i Austriji rast je bio oko dva posto, u Luksemburgu 3,5 posto, a u Slovačkoj i Mađarskoj tek 0,1 posto.
U tjednom izvješću Europske komisije o kretanju cijena goriva posebice se ističe rast u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Finskoj. Vozači u Nizozemskoj trenutačno plaćaju najveću cijenu benzina u EU od 2,17 eura za litru. Njemačka ne zaostaje puno s cijenom od 2,08 po litri.
Razlike među zemljama u najvećoj mjeri dolaze iz strukture nacionalnog oporezivanja i sustava trošarina.
Njemačka tradicionalno više oporezuje energiju temeljenu na fosilnim izvorima sa ciljem veće zaštite okoliša i financiranja infrastrukture, pa se to prenosi na ukupni trošak.
U mnogim drugim zemljama EU-a porez na dodanu vrijednost te porezi na naftu i ugljik su niži.
Unatoč tome najnoviji rast cijene je zatekao njemačku vladu koja ga smatra nerazmjernim, pa je ustrojila povjerenstvo koje treba ispitati mogućnost primjene iskustva drugih zemalja.
Neke su zemlje već djelovale, a među njima je i Hrvatska. Hrvatska i Mađarska su, naime, odredile gornju razinu cijena na osnovnu vrstu benzina i dizela.
Kako znamo, hrvatska Vlada je ograničila cijenu benzina na 1,5 eura te dizela na 1,55 eura.
Mađarska vlada pak je gornju cijenu benzina postavila na 1,51 eura te dizela na 1,59 eura. No, ta se mjera odnosi samo na domaće građane dok se za vozila sa stranim registarskim tablicama plaća više.
U Austriji su uveli pravilo prema kojemu benzinske postaje smiju povećati cijenu samo jednom u danu, i to u podne. No, sniženje je moguće u bilo kojem trenutku. To, istina, čini situaciju transparentnijom, no pitanje je i je li doista djeluje da cijene budu niže.
Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche predlaže sličnu mjeru za tu zemlju. S obzirom da Nijemci jako puno koriste automobile, pritisak na vladu da djeluje je velik.
Predsjednik vladina povjerenstva za gorivo Sepp Mueller je kazao da su naftne tvrtke iskoristile trenutak kako bi pretjerano digle cijene.
Jedna studija koju citira Handelsblatt otkriva da naftne tvrtke uobičajeno koriste krize kako bi snažno povećale cijene, a profesor ekonomije Ferdinand Fichtner zaključuje da se najnoviji rast ne može objasniti samo rastom cijene nafte i da se sada radi na gomilanju dobiti.
“Nećemo dopustiti da od nas prave budale”, poručio je Mueller.
Pročitajte još:
Očekivano, naftna industrija odbacuje optužbe.
Glavni direktor Udruge za trgovinu gorivom i energijom Christian Kuechen je kazao za Tagesschau kako se marže nisu mijenjale od početka sukoba na Bliskom istoku te je kritizirao ideju snaženja protumonopolske regulative.
Više industrijskih udruga je zajedničkom objavom upozorilo da se više od pola cijene goriva sastoji od poreza i trošarina, pa su pozvali vladu da razmotri svoj udio u cijeni i ne ulazi u pitanje tržišnog natjecanja.
