Prošle godine u Europskoj uniji (EU) željeznicom su prijeđene 443 milijarde putničkih kilometara što je rast od 5,8 posto u odnosu na 2023. godinu i tadašnju brojku od 419 milijardi, a time je dosegnuta rekordna brojka otkako se prikupljaju podaci za tu vrstu statistike počevši od 2004. godine, objavio je Eurostat.
Njemačka je imala najveći broj putnika u željezničkom prometu, i to 2,904 milijarde. Nakon toga dolazi Francuska s 1,32 milijarde pa Italija s 843 milijuna. Španjolska je bila četvrtka s brojkom od 692 milijuna.
Na dnu te ljestvice je Litva s pet milijuna putnika željeznicom, zatim Estonija s osam milijuna i Grčka sa 14 milijuna.
U Hrvatskoj je prošle godine željeznicu koristilo 24,5 milijuna putnika što je porast u odnosu na brojku od 23,85 milijuna u 2023. Zavidan je skok bio zabilježen u 2023. u odnosu na 2022. godinu kada je broj putnika bio 18,6 milijuna.
U prvoj polovici ove godine Hrvatska je imala 12,7 milijuna putnika.
U cijeloj EU je željeznicom u 2024. putovalo 8,64 milijarde putnika. To je osjetan porast u odnosu na 8,08 milijardi godinu ranije.
Osim spomenute tri zemlje – Litve, Estonije i Grčke – od Hrvatske su manji broj putnika imale još Bugarska, Latvija i Slovenija.
Mađarska je ostvarila uvjerljivo najveću godišnju stopu rasta broja putnika od 60 posto ispred Latvije s 13,9 posto i Irske s 10 posto.
Pad se dogodio u Rumunjskoj, i to od 4,9 posto, te Bugarskoj od 3,1 posto.
Pogleda li se odnos broja putnika prema broju stanovnika najveća je stopa zabilježena u Luksemburgu od 32,8 putnika po stanovniku. Druga je Danska s brojkom 31, a treća Njemačka s 30 putnika po stanovniku.
Najgore tu stoje Grčka i Litva s tek 1,5 putnikom po stanovniku. Bugarska i Rumunjska imaju stopu od po 3,6 putnika.
Hrvatska je u toj kategoriji također pri dnu europske ljestvice, odnosno peta od dna s brojkom od tek 4,8 putnika po stanovniku. Slovenija stoji bolje sa 6,5 putnika po stanovniku.
Švicarska, primjerice, je bila bolja od bilo koje članice EU-a i imala je u 2024. 48,3 putnika željeznicom po stanovniku, a na drugoj strani omjera su Srbija s 0,86 te Bosna i Hercegovina s 0,13 putnika po stanovniku.
Za razliku od putničkog prometa teretni promet željeznicom u EU je u prošloj godini doživio pad od 0,8 posto. Naime, broj tonskih kilometara je pao s 378 milijardi na 375 milijardi.
Najviše se teret željeznicom prevozio u Njemačkoj, na koju je otpala trećina ukupnog prometa ili 126 milijardi tonskih kilometara, a onda Poljskoj i Francuskoj, dok je najmanje to bio slučaj u Irskoj, Luksemburgu, Grčkoj i Estoniji.
Štoviše, u odnosu na 2023. prijevoz robe željeznicom je pao u svim zemljama EU-a osim u Njemačkoj, Grčkoj, Francuskoj, Hrvatskoj i Austriji.
Ipak treba reći da je po ukupnom teretnom prometu Hrvatska ipak nisko na ukupnoj ljestvici EU-a i bolja je od šest zemalja. Uz već spomenute četiri to su još Danska i Portugal.
U Hrvatskoj je broj tonskih kilometara u 2024. iznosio 3,3 milijarde naspram 3,1 milijarde godinu ranije. U Sloveniji je bio 3,7 milijardi.
Udio nacionalnog teretnog prometa u Hrvatskoj je bio 16,4 posto, međunarodnog ukrcaja ili iskrcaja 52,3 posto, a na tranzit je otpalo 31,3 posto.
Pročitajte još:
Ukupno je transportirano 15,7 milijuna tona robe naspram 15,1 milijun tona u 2023. U 2014. brojka je bila 10,4 milijuna tona što znači da je u 10 godina ostvaren rast od otprilike 50 posto.
Najčešće prevožen teret željeznicom u EU u 2024. godini su bile metalne rude s udjelom od 12,2 posto, a zatim koks i rafinirani naftni proizvodi s 10,1 posto.
