U Europskoj uniji (EU) prošle godine bile su 23 regije u kojima je barem 80 posto stanovnika u dobi između 16 i 74 godine naručivalo robu ili usluge putem interneta. Polovica tih regija, odnosno 12, nalazi se u Nizozemskoj. To se zapravo odnosi na sve regije koje se nalaze u toj zemlji.
Od ostalih takvih regija četiri su u Danskoj, po tri u Irskoj i Švedskoj te još je uključena regija češkog glavnog grada Praga. Za Irsku je isti slučaj kao u Nizozemskoj, odnosno sve su regije u toj zemlji u toj kategoriji.
Središnja nizozemska regija Utrecht imala je najveći udio osoba koje su naručivale robu i usluge putem interneta, čak 91,5 posto. Druga je njoj susjedna regija Flevoland s 89,5 posto. Na trećem mjestu je regija Sjeverozapadna Irska s 88,3 posto.
S druge pak strane u 21 europskoj regiji bilo je manje od 40 posto stanovnika koji su naručivali robu i usluge preko interneta. Većina njih se nalazi na istoku i jugu Europe. Tako ih je najviše u Rumunjskoj te u južnoj Italiji, po šest, a onda u Bugarskoj pet. Najmanji broj takvih osoba bio je u regiji Jugoistočna Bugarska, tek 21,7 posto. S manje od 25 posto udjela još su francuska karipska regija Guadaloupe te Sjeverozapadna Bugarska.
Prosjek EU-a je 60,2 posto, a za Hrvatsku je ukupna brojka 52,5 posto. U zemlje u kojima su brojke ispod europskog prosjeka ubrajaju se, osim Hrvatske, Italija, Litva, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Latvija.
Zanimljivo je primijetiti da je u 15 regija EU-a između 2019. i 2024. opao broj ljudi koji se koriste internetom za nabavu roba ili usluga. Najveći pad zbio se u njemačkim regijama Bavarska, Saska-Anhalt i Bremen. U Bavarskoj je pad bio za čak 12,9 postotnih bodova. U istom razdoblju je dvije trećine europskog stanovništvo bilo aktivno na društvenim mrežama. Konkretno, brojka je 64,8 posto. Na vrhu po tome je pet danskih regija od kojih je vodeća Nordjylland sa stopom od 91,5 posto.
Za Hrvatsku podaci govore da je 61 posto stanovništva aktivno na društvenim mrežama, dakle nešto malo ispod europskog prosjeka. Od 2017. do 2024. broj ljudi u EU koji se koriste društvenim mrežama je povećan za 13 postotnih bodova.
Osim Danske još su Cipar, Nizozemska i Mađarska zemlje u čijim je regijama vidljiva visoka uporaba društvenih mreža.
Pogledaju li se podaci za internet bankarstvo, tada je za EU prosjek korisnika 67,2 posto populacije u dobi od 16 do 74 godine. U dvije nizozemske i jednoj danskoj regiji postotak je bio veći od 98 posto. Bugarska, Rumunjska i južna Italija su područja gdje je najmanji udio stanovnika koji se koriste bankarstvom putem interneta. Za Hrvatsku je brojka 61,5 posto što je, kao i u slučaju društvenih mreža, nešto ispod europskoga prosjeka.
Pristup internetu kod kuće imalo je 94,2 posto europskih kućanstava, a u 19 regija takvih kućanstava ima više od 98 posto. U njih spada svih 12 nizozemskih regija, regije glavnih gradova Španjolske, Luksemburga i Mađarske, zatim španjolski autonomni grad Ceuta, Potkarpatska regija u Poljskoj te po jedna regija u Finskoj i Švedskoj.
U 23 regije manje od 90 posto kućanstava je imalo pristup internetu, a u to spada i Hrvatska gdje je skupna brojka za cijelu zemlju 88,4 posto.
U EU 88,3 posto ljudi je koristilo internet na dnevnoj razini. Opet je tu na vrhu Nizozemska, a u 17 regija manje od 80 posto ljudi je dnevno koristilo internet. Najgore brojke su zabilježene u po jednoj regiji Bugarske, Poljske i Grčke. U Hrvatskoj je 80 posto stanovnika svakodnevno koristilo internet.
Gledajući podatke za ekonomiju, isključujući financijski sektor, 62,9 posto Europljana je koristilo internet u poslovne svrhe. Najveći broj takvih osoba, odnosno iznad 85 posto, zabilježen je u Švedskoj i Finskoj. U 22 regije pak manje od polovice zaposlenog stanovništva se koristilo internetom na poslu, a najviše takvih regija je u Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Španjolskoj.
U Hrvatskoj brojka za Zagreb je 68 posto, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj 54,5 zaposlenih koristilo internet radi posla. Za Sjevernu Hrvatsku stopa je 54,1 posto, a za Panonsku Hrvatsku tek 50 posto.
U čitavom EU-u samo dvije regije su imale više od 30 posto poduzeća s više od 10 zaposlenih koja su koristila u poslovanju umjetnu inteligenciju. To su Midtjylland u Danskoj i belgijski Bruxelles. I u ovom slučaju isključen je financijski sektor. Za cijeli EU prosjek je 13,5 posto, ali ta stopa dosta brzo raste jer je godinu dana ranije bila osam posto.
Pročitajte još:
Najniže stope imale su neke od regija u Bugarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj.
U osam europskih regija stopa korištenja umjetne inteligencije u tvrtkama bila je ispod 2,5 posto.
U Zagrebu je stopa bila 17,5 posto, dakle iznad EU prosjeka, a u Sjevernoj Hrvatskoj 9,7 posto. U Panonskoj Hrvatskoj to je bilo 8,3 posto, a u Jadranskoj Hrvatskoj 10,5 posto.
