Nepalci drugi najbrojniji strani radnici, najviše žalbi vezano uz plaće

Strani radnici, ilustracija. Foto: Tiger Lily/Pexels

Najviše radnih dozvola u Hrvatskoj je izdano radnicima iz BiH, a na drugom mjestu nalaze se imigranti iz Nepala koji su pretekli i radnike iz Srbije, istaknuto je na Hrvatskim danima sigurnosti u Opatiji.

Strani radnici najviše se žale pučkoj pravobraniteljici jer nisu dobili plaću ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, kao i zato što im je dio plaće isplaćen na ruke ili su bili prisiljeni na prekovremeni rad bez prava na dnevni i tjedni odmor, kazala je zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja u sklopu Foruma o urbanoj sigurnosti.

Navela je i kako se strani radnici se žale da im nije pružena pomoć nakon ozljede na radu, da moraju obavljati poslove koji nisu u ugovoru o radu, a uz sve to poslodavci im zaprijete da će dobiti otkaz i da će im oduzeti putovnicu budu li inzistirali na svojim pravima.

Hina prenosi i da je Kesonja s okupljenima podijelila neke konkretne primjere pa je tako jedan poslodavac od konobarice nakon sezone tražio da mu čisti kuću i čuva djecu.

Također, jednom Indijcu je poslodavac rekao da mu mora predati putovnicu želi li dobiti plaću, dok se radnik iz Uzbekistana nekoliko puta ozlijedio na radnom mjestu, pri čemu mu nije bila pružena pomoć. Slučaj nije prijavio policiji jer se bojao posljedica.

Općenito, strane radnike u Hrvatsku privlače sunce i nogomet, a najviše činjenica da smo u EU, rekla je sociologinja Marica Marinović Golubić s Fakulteta hrvatskih studija predstavljajući istraživanje u kojemu je bilo uključeno trideset stranih radnika iz Nepala, Indije, Pakistana i Filipina.

“Cijela obitelj se udružuje da ih pošalje u EU, a taj pothvat košta šest do sedam tisuća eura. Zadužuju se po godišnjoj kamati od čak 36 posto pa zato većinu plaće šalju obitelji koja onda vraća taj dug”, pojasnila je.

Iz Nepala stiže više muškaraca nego žena. Nepalke su mlade i neudane, a muškarci su uglavnom oženjeni. Iz Pakistana, Bangladeša i Indije stižu isključivo muškarci. Zajedničko im je da svi oni strepe hoće li im se obnoviti radna dozvola, rekla je Marinović Golubić.

28 Odgovora

  1. Nemam ništa protiv stranih radnika ali sam protiv toga da se nekontrolirano dovode bez ikakvih pravila.

    1. Nemam ni ja nista protiv njih. Nisu oni tu dosli bez razloga. Kako nasi ljudi odlaze za boljim,tako i oni dolaze kod nas. Samo ih nasi poduzetnici tu iskoristavaju daju nikakve place.

  2. Nemam ništa protiv stranih radnika ali neka nauče osnove hrvatskog bat ovi koji rade u uslužnim djelatnostima, ne znaju ni engleski.

  3. Nemam nista protiv njih ali mislim da smo pretjerali jer su poceli raditi rizicne poslove gdje mogu ugrozavati ljude.

  4. Nemam nista protiv njih ali mislim da smo pretjerali jer su poceli raditi rizicne poslove gdje mogu ugrozavati sigurnost ljudi

    1. यदि तपाइँ यो चाहनुहुन्न भने, कसैले गर्नेछ
      Yadi tapā’im̐ yō cāhanuhunna bhanē, kasailē garnēcha….eto

  5. Jako puno stranih radnika nije zaštićeno na poslu, a često su zakinuti i za brojna druga prava

  6. Ima ih na svakom uglu i ne svidja mi se to. S pogotovo zato što ih je većina neadekvatnih za obavljanje pojedinih poslova. Kontrolira li to netko uopće i zašto ne?

    1. Jedina kontrola je poslodavac…ako nezna raditi da mu otkaz…a ove ostale zaboli jel zna il ne zna raditi

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari