Nepalci drugi najbrojniji strani radnici, najviše žalbi vezano uz plaće

Strani radnici, ilustracija. Foto: Tiger Lily/Pexels

Najviše radnih dozvola u Hrvatskoj je izdano radnicima iz BiH, a na drugom mjestu nalaze se imigranti iz Nepala koji su pretekli i radnike iz Srbije, istaknuto je na Hrvatskim danima sigurnosti u Opatiji.

Strani radnici najviše se žale pučkoj pravobraniteljici jer nisu dobili plaću ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, kao i zato što im je dio plaće isplaćen na ruke ili su bili prisiljeni na prekovremeni rad bez prava na dnevni i tjedni odmor, kazala je zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja u sklopu Foruma o urbanoj sigurnosti.

Navela je i kako se strani radnici se žale da im nije pružena pomoć nakon ozljede na radu, da moraju obavljati poslove koji nisu u ugovoru o radu, a uz sve to poslodavci im zaprijete da će dobiti otkaz i da će im oduzeti putovnicu budu li inzistirali na svojim pravima.

Hina prenosi i da je Kesonja s okupljenima podijelila neke konkretne primjere pa je tako jedan poslodavac od konobarice nakon sezone tražio da mu čisti kuću i čuva djecu.

Također, jednom Indijcu je poslodavac rekao da mu mora predati putovnicu želi li dobiti plaću, dok se radnik iz Uzbekistana nekoliko puta ozlijedio na radnom mjestu, pri čemu mu nije bila pružena pomoć. Slučaj nije prijavio policiji jer se bojao posljedica.

Općenito, strane radnike u Hrvatsku privlače sunce i nogomet, a najviše činjenica da smo u EU, rekla je sociologinja Marica Marinović Golubić s Fakulteta hrvatskih studija predstavljajući istraživanje u kojemu je bilo uključeno trideset stranih radnika iz Nepala, Indije, Pakistana i Filipina.

“Cijela obitelj se udružuje da ih pošalje u EU, a taj pothvat košta šest do sedam tisuća eura. Zadužuju se po godišnjoj kamati od čak 36 posto pa zato većinu plaće šalju obitelji koja onda vraća taj dug”, pojasnila je.

Iz Nepala stiže više muškaraca nego žena. Nepalke su mlade i neudane, a muškarci su uglavnom oženjeni. Iz Pakistana, Bangladeša i Indije stižu isključivo muškarci. Zajedničko im je da svi oni strepe hoće li im se obnoviti radna dozvola, rekla je Marinović Golubić.

3 Odgovora

  1. Nemam ništa protiv stranih radnika ali sam protiv toga da se nekontrolirano dovode bez ikakvih pravila.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Pozivamo vas da podijelite svoje mišljenje ispunjavanjem ankete i pomognete nam poboljšati naše usluge!