Nebankovno financiranje korporativnog sektora globalno u zadnje vrijeme privlači sve veću pozornost budući da podaci pokazuju kako se snažno razmahalo od početka ovoga stoljeća pri čemu regulativa ostaje poprilično labava u usporedbi s onom za bankarski sektor, poglavito nakon svjetske financijske krize od prije skoro 20 godina.
Naime, u razdoblju od 2000. godine do danas vrijednost tržišta nebankovnog kreditiranja globalno je porasla sa 40 milijardi na tri bilijuna dolara, a prognoze govore da bi u narednih pet godina ta vrijednost mogla biti udvostručena.
Stručnjaci upozoravaju da u mogućim problemima u vrsti imovine koja zahvaća nebankovne financijske institucije, kao što su mirovinski fondovi, osiguravatelji ili hedge fondovi, upravo se krije opasnost za stabilnost globalnog financijskog tržišta.
S obzirom da u Hrvatskoj bankovni sektor nadzire Hrvatska narodna banka (HNB) o stanju i kretanjima u području nebankovnog financiranja uputili smo upit Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Kako navode, prema važećem regulatornom okviru za alternativne investicijske fondove davanje zajmova je dopušteno samo fondovima rizičnog kapitala i fondovima poduzetničkog kapitala, ali u ograničenom opsegu. Zbog toga se, dodaju, ti fondovi ne smatraju fondovima za privatno kreditiranje.
“U Hrvatskoj su dva fonda kategorizirana kao alternativni investicijski fondovi rizičnog kapitala (private equity) te dva fonda kao alternativni investicijski fondovi poduzetničkog kapitala (venture capital)”, kazali su za Financije.hr iz Hanfe.
Fondovi rizičnog kapitala su Croatian Mezzanine Debt Fund, kojim upravlja društvo Mezzanine Partners i ima neto imovinu od 34,15 milijuna eura, te Prosperus Growth kojim upravlja društvo Prosperus-Invest, a vrijednost imovine je 37,02 milijuna eura. Dakle, u tom segmentu ukupna imovina je 71,17 milijuna eura. To su podaci za kraj lipnja prošle godine.
Alternativni investicijski fondovi poduzetničkog kapitala su Feelsgood i SQ Venture. Fondom Feelsgood upravlja Feelsgood Capital Partners, a imovina je 12,81 milijuna eura te fondom SQ Venture upravlja SQ Capital s neto imovinom od 6,76 milijuna eura. Ukupno je to 19,57 milijuna eura.
Inače, nebankarsko financiranje putem fondova ne obuhvaća samo zajmove, a neto vrijednost alternativnih investicijskih fondova u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosila je 1,43 milijarde eura.
“Poslovanje alternativnih investicijskih fondova regulirano je Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima i pratećim pravilnicima, a trenutačno je u saborskoj proceduri izmjena Zakona o alternativnim investicijskim fondovima kojima će se dodatno regulirati davanje zajmova od strane alternativnih investicijskih fondova. Spomenutim zakonskim izmjenama, čije se stupanje na snagu očekuje u veljači ove godine, detaljnije se propisuju pravila poslovanja investicijskih fondova koji daju zajmove”, ističu iz Hanfe.
Još jedan od načina financiranja korporativnog sektora osim klasičnih bankovnih kredita odnosi se na usluge leasinga i faktoringa. Te usluge su regulirane kroz posebne zakone o leasingu i faktoringu i pripadajuće podzakonske akte.
Iz Hanfe kažu da je ukupna vrijednost novozaključenih ugovora o leasingu u porastu. U 2024. je iznosila dvije milijarde eura ili 13,6 posto više no u 2023. Zadnji raspoloživi podaci kazuju da je u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna prošle godine vrijednost novozaključenih ugovora o leasingu iznosila 1,6 milijardi eura što je na godišnjoj razini rast od dva posto.
“To je posljedica pozitivnih gospodarskih kretanja i poskupljenja samih objekata leasinga”, poručuju iz Hanfe.
Hanfa kroz redovno izvještavanje prikuplja podatke o strukturi portfelja prema sektorima što uključuje trgovačka društva, financijske institucije, državne jedinice, neprofitne institucije, stanovništvo i nerezidente.
Na sektor nefinancijskih institucija ili trgovačkih društava u prvih devet mjeseci prošle godine otpadalo je 77 ukupne vrijednosti novozaključenih ugovora o leasingu. Ostatak se u glavnini odnosi na stanovništvo.
Što se tiče faktoringa, ovlaštenje za pružanje tih usluga osim tri licencirana faktoring društva pod nadzorom Hanfe imaju i banke.
“Faktoring unutar ta tri faktoring društva ne bilježi značajne volumene, dok se značajno veći volumeni financiranja odvijaju u kreditnim institucijama te bi za realan prikaz značaja svakako trebalo uzeti u obzir i te podatke od banaka i HNB-a. U razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna prošle godine volumen transakcija, odnosno vrijednost otkupljenih potraživanja, tri spomenuta faktoring društva iznosila je 88,8 milijuna eura ili 29 posto više u odnosu na isto razdoblje 2024.”, pojašnjavaju u Hanfi.
Pročitajte još:
Tvrtke se mogu financirati i izdavanjem vrijednosnih papira bez prethodne objave i odobrenja prospekta i bez uvrštenja na uređeno tržište kapitala.
Postoji i mogućnost grupnog financiranja putem ‘crowdfundinga’ gdje se od većeg broja ljudi prikupljaju sredstva za određeni projekt. U Hrvatskoj za sada nema registriranih crowdfunding platformi za skupno financiranje, kazali su iz Hanfe.
Inače, o bankocentričnosti financijskog sustava u Hrvatskoj svjedoči podatak da su na kraju rujna prošle godine bankovni krediti nefinancijskim društvima iznosili 16,9 milijardi eura što je bio rast od 1,9 milijardi eura u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2024. godine. To je zapravo godišnji rast od 12,8 posto.
