Troškovi obnove, rekonstrukcija i općenito građevinskih radova nerijetko na kraju ispadnu veći od planiranih, a posebno je pod povećalom kada se troši javni novac što često postane i predmetom političke polemike.
Vidljivo je na aktualnom primjeru obnove zgrade američke središnje banke Feda da se troškovi koriste kao jedan od alata u obračunu predsjednika Donalda Trumpa s predsjednikom Feda Jeromeom Powellom.
No, malo je manje primjetno da i njemačka središnja banka Bundesbank prolazi muku kad je riječ o vlastitoj nekretnini.
Prije osam godina Bundesbank je najavio preuređenje svoje zgrade u Frankfurtu, no povećani troškovi zbog inflacije i revolucija rada na daljinu kao posljedica pandemije doveli su do toga da će problemi na dulji rok možda ispasti veći od onih koje ima Fed.
Izvješće Saveznog revizorskog ureda otkriva da je početna procjena troškova od 3,59 milijardi eura, koju doduše Bundesbank nikada nije službeno obznanio, narasla do 2022. na 4,6 milijardi.
To je dvostruko više od Fedova troška gdje je iznos narastao s 1,9 na 2,5 milijarde dolara.
Kao odgovor guverner Bundesbanka Joachim Nagel osjetno je smanjio izvorne planove prethodnika Jensa Weidmanna. On je, naime, odustao od izgradnje četiri nove poslovne zgrade nakon što je revidirao procjene o potrebama za uredskim prostorom.
Tradicionalno je Bundesbank svakome iznad određene razine u hijerarhiji dodijelio vlastiti ured odupirući se već više desetljeća prisutnom trendu u dizajnu prema otvorenijim uredskim prostorima. Sada s uznapredovalom praksom dijeljenja ureda i već poprilično raširenom navikom zaposlenika da rade na daljinu, u središnjoj banci misle da im više ne treba pet tisuća nego duplo manje individualnih uredskih mjesta.
No, revizori su naveli, kako prenosi Politico, da je Bundesbank predvidio prevelike sportske i restoranske prostore te smještajne kapacitete za goste. Na meti kritike se našao i podzemni tunel sličan onome kako su zamislili u Fedu da spoji glavnu zgradu i susjedni objekt.
Stvari su se za Bundesbank dodatno zakomplicirale u 2022. godini kada je glavna zgrada, izgrađena sedamdesetih godina prošlog stoljeća, potpala pod poseban konzervatorski status što cijeli projekt čini tehnički zahtjevnijim i skupljim.
Takvi financijski problemi s javnim zgradama nisu rijetki.
Europska središnja banka (ESB), koja se nalazi u istom gradu, potrošila je prije više od deset godina 1,4 milijarde eura na svoje staklene tornjeve umjesto početno predviđenih 850 milijuna eura.
Ima, doduše, i drugačijih primjera. Nizozemska središnja banka je uspjela držati se predviđenog troška od 320 milijuna eura za obnovu svoje zgrade za razliku od učetverostručenja troška za sličan projekt na zgradi parlamenta u Den Haagu.
Irska središnja banka također nije uložila previše u svoju glavnu zgradu. Iznos je bio 323 milijuna eura, no imali su sreću da su nekretninu dobili vrlo povoljno jer je njezin izvorni vlasnik Anglo-Irish Bank propao 2009. prouzročivši probleme za cijelo irsko gospodarstvo.
Da stvari budu još gore za projekt Bundesbanka, on se odvija u trenutku dok sama banka podnosi velike gubitke zbog niza godina nulte kamatne stope i programa otkupa obveznica ESB-a.
Njemačka politička realnost čini napad na Nagela po receptu Trumpa u ovom trenutku nezamislivim.
No, ipak povjerenje u institucije slabi, a sam Nagel je upozorio da bi Fedovo gubljenje neovisnosti moglo imati posljedice na središnje banke i izvan SAD-a.
Nagel je preuzeo odgovornost za projekt obnove zgrade Bundesbanka ubrzo nakon preuzimanja dužnosti prije tri godine i sada očekuje studiju izvedivosti u skladu s preporukama revizora. No, prerano je reći hoće li to njega i instituciju zaštititi. Sama obnova, kako sada stvari stoje, trebala bi trajati još narednih 10 godina.
Dobro se sjećamo da je u Hrvatskoj isto bilo političkih napada na Hrvatsku narodnu banku (HNB) i iskazivanja nezadovoljstva njezinim radom, a ponajviše je to bilo potaknuto nezadovoljstvom zbog situacije oko kredita u švicarskim francima.
Čelni ljudi banke, uključivo guverner Boris Vujčić, bili su napadani i zbog navodnih nepravilnosti vezanih za trgovanje vrijednosnicima banaka koje nadziru, odnosno zbog navodnog trgovanja povlaštenim informacijama, no te optužbe se nisu pokazale opravdanim.
Pročitajte još:
HNB nije morao raditi velike projekte obnove svoje središnje zgrade na zagrebačkom Trgu burze, no nedavno je uložio u Muzej novca Moneterra što je koštalo 3,7 milijuna eura.
Prema nedavnim medijskim napisima, još bi se 1,3 milijuna eura uložilo u proširenje prostora muzeja za postavljanje novih izložbi.
