Nakladništvo u Hrvatskoj: Procvat nakon pandemije još uvijek daje plodove

Na Zagrebačkom velesajmu je jučer završen tradicionalni 47. po redu sajam knjiga Interliber, također poznat kao najveće godišnje okupljanje nakladnika u Hrvatskoj, što se čini kao dobar povod za razgovor o stanju domaće izdavačke industrije, pogotovo u godinama nakon pandemije Covida-19.

U Hrvatskoj su tako po podacima za 2024. još uvijek najveći izdavači oni specijalizirani za školske udžbenike – a u toj kategoriji su, kao i prethodnih godina, tri vodeće kompanije Školska knjiga, Profil Klett i Alfa.

Tako je po podacima bonitetnog servisa CompanyWall zagrebačka Školska knjiga u 2024. godini zadržala prvo mjesto, s ostvarenih 41,3 milijuna eura prihoda u 2024. godini, uz dobit od oko 3,2 milijun eura i 337 zaposlenih. Kad se usporedi s rezultatima poslovanja iz pandemijske 2020. godine, Školska knjiga je zabilježila rast prihoda od oko 27 posto, rast rashoda od 23 posto, te rast dobiti od 52 posto. U međuvremenu je Školska knjiga i smanjila broj zaposlenih, sa 369 u 2020. na 355 prošle godine.

Profil Klett je prošle godine imao prihode od 16 milijuna eura (+2 posto), uz rashode od 14 milijuna eura (+1,4 posto) i dobit od gotovo 1,7 milijun eura – gotovo isto kao i 2020. Profil Klett, osnovan 1991. kao Profil International, i koji se od osnivanja specijalizirao za školska izdanja, od 2015. posluje kao dio njemačke grupacije Klett, jednog od najvećih europskih nakladnika školskih udžbenika. U posljednjih pet godina Profil Klett je i zapošljavao, pa je tako od 126 zaposlenika 2020. došao na prošlogodišnjih 132.

Trijumvirat velikih igrača zaključuje Alfa d.d., također iz Zagreba. Iako najmanja od tri najveće tvrtke u segmentu školskih udžbenika, sa 115 zaposlenih, Alfa je u proteklih pet godina imala i najveći rast – prošlu godinu je zaključila s prihodima od 12,3 milijun eura (+38 posto) i dobiti od 2,1 milijun eura, tj. šesterostruko više od 339.000 eura dobiti iz 2020.

U segmentu drugih vrsta izdanja, kojeg NKD kategorizacija opisuje kao “izdavanje ostalih knjiga,” prednjači splitski Verbum, najveći izdavač religijskih i duhovnih knjiga, koji je između ostalog u Hrvatskoj prodavao self-help bestseler “12 pravila za život” Jordana Petersona.

Hrvati očito vole Petersonove savjete knjige za samopomoć, jer je Verbum prošle godine imao prihod od 6,2 milijuna eura, uz dobit od milijun eura – što znači da su u proteklih pet godina imali fantastičan rast prihoda od 96 posto, odnosno rast dobiti od 143 posto.

Sljedeći je VBZ, osnovan 1991., koji se u proteklih više od tri desetljeća etablirao kao jedan od glavnih hrvatskih izdavača beletristike, priručnika, stručne literature… VBZ je prošle godine uprihodio 5,7 milijun eura (+79 posto), ali uz skromnu dobit od tek nešto više od 25.000 eura – iako je i to bilo gotovo četiri puta više od 6.600 eura dobiti 2020. VBZ je prošle godine zapošljavao 67 ljudi, što je pad u odnosu na prethodnu 2023. godinu, kad ih je bilo 76.

U klubu izdavača s više od 5 milijuna eura prihoda tu je i Mozaik knjiga, još jedan izdavač duge tradicije, danas u vlasništvu slovenske Mladinske knjige. Mozaik knjiga je poznata po svojem knjižnom klubu Svijet knjige, koji broji preko 25.000 aktivnih članova.

Mozaik zapošljava 60 ljudi, a prošle je godine uprihodio 5,5 milijuna eura (+21 posto) uz ostvarenu dobit od 291.000 eura – ili 12 puta više nego pet godina ranije kad su imali dobit manje od 24.000 eura.

Sljedeći po prihodima je zagrebački Egmont, podružnica danske kompanije specijalizirane za dječje knjige i časopise, koja je prošle godine imala 4,7 milijun eura prihoda (+34 posto) i dobit od 457.000 eura (+59 posto).

Preko 4 milijuna eura prihoda još je jedino ostvarilo poduzeće Naša djeca – također specijalizirano za dječja izdanja, najpoznatije kao izdavač slikovničkog klasika Branka Ćopića “Ježeva kućica”. Kompanija je prošle godine uprihodila 4,1 milijun eura – gotovo dvostruko više od 2,2 milijuna 2020. godine – uz dobit od 519.000 eura, što je bilo preko 16 puta više od skromne dobiti od nešto više od 32.000 eura pet godina ranije.

O stanju u izdavaštvu u Hrvatskoj pitali smo za komentar Slavka Kozinu iz Zajednice nakladnika I knjižara (ZNK), cehovskog udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – i direktora tvrtke Naša djeca.

“U Hrvatskoj je 2023. godine – posljednje za koju imam podatak – sektor izdavaštva ukupno ostvario promet od oko 170 milijuna eura. Vidjeli smo velik skok odmah nakon korone, za oko 20 posto, a zadnjih nekoliko godina promet raste po 5-7 posto godišnje,” kaže Kozina, i dodaje da je trenutno stanje izdavaštva “stabilno.”

Za primjer novih inicijativa i nakladnika Kozina ističe Splitski kantun, koji okuplja 24 samostalnih autora i izdavača iz Splita, drugog najvećeg hrvatskog grada u kojemu je osim Verbuma izdavačka djelatnost u proteklim godinama bila relativno skromna.

Osim žive izdavačke aktivnosti i većeg prometa, u posljednjih nekoliko godina se vidi i pomak u događajima i inicijativama posvećenima knjizi. Cijeli nakladnički i izdavački sektor, kaže Kozina, u Hrvatskoj direktno zapošljava oko 1.700 ljudi – a kad se tome pribroje pisci i prevoditelji i lektori, brojka se penje na oko 3.000.

“Danas u Hrvatskoj imamo pet važnih događanja kroz godinu – imamo pulski sajam Sa(n)jam knjigu, riječki sajam kojeg organizira VBZ, zagrebački Interliber, te Panonski i Mediteranski sajam u Osijeku i Splitu, koje je pokrenulo cehovsko udruženje. Osim toga, naravno, postoje i brojni festivali, a domaći nakladnici također nastupaju na raznim renomiranim sajmovima u inozemstvu,” kaže Kozina.

U Hrvatskoj, čini se, nemamo samo opstanak već pravi mali procvat knjige i knjižarstva, unatoč prognozama koje su donedavno predviđale nestanak fizičke knjige, pred navalom novih tehnologija poput e-knjiga ili elektroničkih čitača.

“To je pravi sociološki fenomen. Tvrda knjiga je preživjela, e-knjiga ju nije ubila, i zapravo nije globalno zaživjela. S jedne strane, ljudi imaju naviku, vole predmet, vole imati nešto konkretno u ruci. A tu je i element egzibicionizma, poput primjerice vinilskih ploča koje su postane privlačne novim generacijama. Tako su i fizičke knjige – sve vrste knjiga – kao i police s knjigama, postale važan element arhitekture interijera, kojim drugima šaljemo poruku, i time stvaramo sliku o sebi,” zaključuje Kozina.

Najuspješniji u djelatnosti izdavanja ostalih knjiga
Naziv kompanije	Prihodi u 2024.	Dobit u 2024.
VERBUM d.o.o.	6.261.571,97	999.669,01
V.B.Z. d.o.o.	5.702.658,61	25.228,09
MOZAIK KNJIGA d.o.o.	5.517.731,13	290.271,83
EGMONT d.o.o.	4.774.230,97	456.786,61
NAŠA DJECA d.o.o.	4.092.407,40	519.280,97
KRŠĆANSKA SADAŠNJOST d.o.o.	3.306.612,43	566.846,06
IN TECH d.o.o.	3.251.170,51	-75.299,45
NAKLADA LJEVAK d.o.o.	2.935.910,21	104.487,38
PRESSCUT d.o.o.	2.298.296,02	28.596,9
*svi podaci su za 2024. godinu, u eurima